PRETPLATIO KREDIT: Oštećen za 190 tisuća kuna preplaćenih kamata

  Udruga Franak priopćila je subotu da je donesena prvostupanjska presuda kojom je dosuđeno 190 tisuća kuna preplaćenih kamata oštećenom dužniku u kreditu u švicarskim francima (CHF) koji je konvertiran te je pozvala Vrhovni sud da što prije donese odluke o revizijama u vezi s pravom oštećenih dužnika na obeštećenje nakon konverzije kredita u švicarcima. Udruga Franak došla je u posjed prvostupanjske presude Općinskoga suda u Dubrovniku, stalne službe u Korčuli, kojom je sutkinja Marija Skokandić dosudila 190.000,00 kuna preplaćenih kamata oštećenom dužniku u jednome CHF kreditu koji je konvertiran na temelju tzv. Zakona o konverziji. Osim toga, banka mora platiti i 20.000,00 kuna sudskih troškova. Nadamo se da je to dobar znak da će i Vrhovni sud RH na temelju dviju aktualnih revizija po tome pitanju odlučiti da konverzija CHF kredita nema utjecaj na naša prava na obeštećenje i kompletnu restituciju nepošteno naplaćenih anuiteta u otplati CHF kredita”, navodi se u priopćenju Udruge Franak. Iznoseći bitne detalje iz presude, Franak navodi da je kredit ugovoren na 239.000 CHF u kunskoj protuvrijednosti na 30 godina te konvertiran na temelju zakona o konverziji. Sud je, naveli su, utvrdio da konverzijom CHF kredita oštećeni dužnik nije obeštećen za preplaćenu kamatu te utvrdio da zakonom nije utvrđen način reguliranja nepoštenih kamatnih stopa. “Uslijed toga da je zakonom riješeno samo ekonomsko pitanje konverzije valute CHF u valutu EURO, sud je utvrdio da potrošač oštećenik ima pravo na preplaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate bez obzira na izvršenu zakonsku konverziju CHF kredita u EURO kredit. Sud je primijenio izračun preplaćenih iznosa kamata na temelju primjene kamatne stope iz članka 26. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima, gdje je propisano da se u slučaju neugovorene kamatne stope primjenjuje 1/4 zakonske zatezne kamatne stope”, stoji u priopćenju Udruge Franak. Veliko ohrabrenje svima onima koji nestrpljivo očekuju odluku Vrhovnoga suda. Ocjenjuje da je ta presuda veliko ohrabrenje svima onima koji nestrpljivo očekuju odluku Vrhovnoga suda RH o pravima na obeštećenje nakon izvršene konverzije CHF kredita. “Krajnje je vrijeme da se ta odluka VSRH donese i objavi, jer zastara potraživanja preplaćenih kamata za sedam banaka osuđenih u kolektivnom sudskom procesu nastupa nakon 13. lipnja 2019.”, navodu Franak i poručuje da 55 tisuća potrošača koji su konvertirali CHF kredite mora imati pravnu sigurnost kod podnošenja tužbi protiv nepoštenih banaka. Inače, Udruga Franak i Stranka građanskog i narodnog aktivizma – Snaga pozvali su prošli tjedan s konferencije za novinare Vrhovni sud da što prije donese odluke o revizijama u vezi s pravom oštećenih dužnika na obeštećenje nakon konverzije kredita u švicarskim francima, s obzirom na to da u lipnju ove godine nastupa zastara potraživanja preplaćenih kamata u slučaju franak. Za slučaj franak možda je najvažnija revizija u kojoj je utvrđeno da ništetnost može biti otklonjena isključivo ako je zakonskom odredbom propisana konvalidacija ništetnih pravnih poslova a s obzirom da Zakonom o konverziji to nije utvrđeno, taj zakon ne poništava pravo dužnika na potpuno obeštećenje, istaknuli su predstavnici Franka i Snage. Naveli su, među ostalim, da usporedba efekta konverzije s efektom presude za obeštećenje po istome kreditu najzornije pokazuje da konverzijom nije postignuto ono što se mora postići na temelju prava EU, a to je povratak u stanje kao da nikada nisu ugovorene ništetne ugovorne odredbe, te potpuna restitucija svih nepošteno naplaćenih novčanih iznosa. Vrhovni sud je komentirajući navode izrečene na konferenciji za novinare priopćio da su u radu dva predmeta koji se odnose na “konvertirane kredite”. “Građanski odjel VSRH u ovom trenutku ima u radu preko 14.000 predmeta, a koji se uzimaju u rad prema više kriterija hitnosti”, priopćio je Vrhovni sud, navodeći da suci izvjestitelji nastoje ‘izbalansirati’ te kriterije, vodeći računa da stranke u postupku, zbog ranijeg uzimanja u rad ne bi stekle dojam pristranosti suda kada su u pitanju pojedine stranke ili pojedine grupe predmeta. “Smatramo da bi predloženi institut ‘oglednog spora’ , kao i po VSRH predložene izmjene Zakona o parničnom postupku glede izvanrednog pravnog lijeka revizije, znatno ubrzao rad na ‘tipskim predmetima’ te donio veću pravnu sigurnost. Bio bi to veliki korak prema ostvarivanju ustavne uloge VSRH u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni,” priopćio je tada Vrhovni sud. Hina