Vijesti Najčitanije

PREVARANTICA ILI ROBIN HOOD Bankarica novac nije uzimala za sebe, nego ga je davala onima koji nemaju?

PREVARANTICA ILI ROBIN HOOD Bankarica novac nije uzimala za sebe, nego ga je davala onima koji nemaju?
Radi kreditne sposobnosti klijenata, s punih bi računa ‘posuđivala’ novac, pa bi ga vraćala Godinama je uzimala novac s računa klijenata, a da to oni nisu ni primijetili. Sumnjive transakcije izvršavala je i po nekoliko sati dnevno. Prebacivala bi novac i s po nekoliko računa, no na kraju dana sve bi sjelo na svoje mjesto. Svatko je na računu imao točno onoliko koliko bi i trebao imati. Onda je, krajem 2006., svemu došao kraj. Po Maju Žužul , službenicu Zagrebačke banke, došla je policijska patrola. Stavili su joj lisice na ruke, pročitali prava i optužili je da je od 1999. ukrala 4,5 milijuna kuna s računa klijenata banke. Žužul nije stigla na vrijeme vratiti istovjetan iznos na sve račune s kojih je novac uzela, što joj je bila praksa. Slučaj je ovih dana dobio prvu rundu sudskog epiloga prvostupanjskom presudom kojom je bankaricu sudac Željko Horvatović osudio na četiri godine zatvora. Fotografija koja je u trenutku uhićenja obišla domaće medije iznenadila je hrvatsku javnost. Novac ovaj put nije ukrao korumpirani političar niti predsjednik nekog odbora neke državne tvrtke. Nije to bio ni bivši robijaš bez vrata. Učinila je to draga gospođa, uspješna šalterska službenica Zagrebačke banke, jedna od onih koju svakog dana susrećete u tramvaju ili na roditeljskom sastanku.

Fendijeva torbica

Klupko se počelo odmotavati kad je 2006. poznati televizijski voditelj Robert Knjaz došao podići novac kako bi platio troškove televizijske ekipe. Umalo je, rekao je na sudu, doživio moždani udar kad je shvatio da mu na računu nedostaje oko stotinu tisuća eura. Slučaj je odmah prijavio službenicima banke. Uskoro je postalo jasno kako nije jedini. Desecima klijenata s računa su nedostajali veći ili manji iznosi. Nitko nije znao gdje se taj novac nalazi. Banka je pokrenula opširnu istragu i financijsku reviziju. Ispostavilo se da je novac nestao samo s računa koje je vodila bankarica Žužul. Radilo se o milijunima... Mnogi su Maji Žužul zamjerili kad je na prvo ročište na sud došla s Fendijevom torbicom na ramenu. Rekli su: to je dokaz da je krala! Nitko se tada nije sjetio da se takve, jeftine kopije kod “šanera” na Hreliću nađu za svega nekoliko desetaka kuna, a ne nekoliko tisuća, koliko navodno vrijede. No, to ih nije ni trebalo zanimati. Sve su činjenice bile protiv Žužul. I sama je, kad ju je sudac upitao osjeća li se krivom, rekla : “Jako sam kriva, ali ne tako kao što mi vi stavljate na teret. Sve sam radila u interesu svojih klijenata”. Niz lice su joj se zakotrljale suze. Odgovarajući na standardno pitanje u sudskom postupku, tiho je sucu rekla kako danas nema nikakve imovine. - Imala sam stan, ali sam i bez njega ostala - tiho je rekla. Nikad nije odgovorila na pitanje zašto je sve to učinila. Ponavljala je samo da je sve radila u interesu klijenata, no nije navela tko su ti klijenti. Te riječi, koje Žužul nikad nije objasnila, možda skrivaju pravu istinu iza slučaja koji je šokirao javnost i ozbiljno uzdrmao povjerenje u jednu od najstarijih i najuglednijih banaka u Hrvatskoj. Novac je bio, kao i u svakoj banci, osiguran pa klijenti nisu zakinuti, ali su bili izloženi neugodnošću dokazivanja da su na računu uistinu imali taj novac. No, što je Žužul zapravo htjela reći? Jutarnji list proteklih je dana stupio u kontakt s ljudima koji su bili bliski vrhu istrage protiv Žužul . Naš izvor čitavo nas je vrijeme upućivao na nalaz sudskog vještaka za financije i računovodstvo, koji je analizirao tijek novca na računima Maje Žužul.

Istražni postupak

Utvrdio je da je ona, uz redovna primanja od Zagrebačke banke, na računu u tom razdoblju imala još oko 1,46 milijuna kuna. Porijeklo tog novca Žužul nikad nije uspjela dokazati, iako su postojale indicije da se radi o kreditu. No, gdje su onda tri milijuna kuna koji su nestali s računa klijenata Zabe? U istražnom postupku Županijsko državno odvjetništvo zamjerilo je vještaku na tome što nije precizno odgovorio na ključna pitanja koja su mu postavljena. - Od vještaka je zatraženo da detaljno analizira poslovanje osumnjičene po svim računima klijenata banke navedenim u činjeničnom opisu kaznenog djela i utvrdi je li neovlaštenim postupanjem pribavila za sebe i drugoga imovinsku korist, te ukoliko je takva korist pribavljena, da se utvrdi koliko iznosi korist za okrivljenu, a koliko za druge osobe. Vještak nije udovoljio tom nalogu - stoji u dokumentu kojim je ŽDO 14. prosinca 2009., tri godine nakon uhićenja Maje Žužul, zatražilo dopunu vještačenja. No, kada se vještak i pojavio na sudu, nije mogao odgovoriti na to ključno pitanje. - Ja (u svom vještačenju, nap. a.) nisam imao dokaza da je novac klijenata banke i iznosi koji su navedeni bio uplaćen na tekući račun optužene, jer za to jednostavno nije postojao nikakav dokument... - iskazao je vještak. Dvije su činjenice postale sporne. Prva je da je s računa klijenata nestalo 4,5 milijuna kuna, druga da nisu završili kod bankarice. Gdje su?

Nekolicina poštenih

Kada se pogleda mehanizam kojim je Žužul radila, stvari postaju jasnije: nije novac prebacivala na svoj račun, već je njime manipulirala po tuđim računima. Primjerice, kada bi nekom radi odobravanja kredita ili dozvoljenog minusa nedostajao promet po računu, ona bi u nekoliko transakcija novac provukla preko tog računa s računa drugih klijenata. Novac bi naposljetku vratila na mjesto, a račun “svoga” klijenta na taj bi način oplemenila izdašnim prometom. No, kako je sve palo u vodu kad je uhićena, novac nije stigla vratiti. Zagrebačkoj banci javilo se više klijenata koji su prijavili da se na njihovu računu nalazi više nego što su imali. No, radi se tek o nekolicini poštenih. Pitanje je koliko bi ljudi prijavilo, a koliko prešutjelo (i potrošilo) nekoliko tisuća ili desetaka tisuća kuna na svom računu. - To dovoljno govori o sustavu kontrole koji je banka tada imala. Netko je završio s tim milijunima u džepu, a da se ni danas ne zna tko. Postoje ozbiljne indicije da se radi o grupi klijenata koji su profitirali na račun Maje Žužul. Ona možda i zna točno o kome se radi, možda je riječ i o nekome “iznutra”, ali se boji reći. Činjenica je da ona ni u jednom svojem iskazu nije bila konzistentna i nije objasnila što se točno događalo. Osuđena je, iako nikad nije utvrđeno zašto je, kako i što radila. Prema njezinom iskazu, ispada da je sve radila iz puke nesebičnosti, kako bi pomogla svojim klijentima a to, ako ona nije Robin Hood, nema nikakva smisla - kaže naš izvor. Maja Žužul se u iščekivanju odluka viših sudskih instanci sklonila od javnosti. Izgubivši zbog neplaćanja kredita stan u Zagrebu, otišla je živjeti s roditeljima u selo kod Imotskog. Čini se kako nikad neće odati tajnu tešku tri milijuna kuna. Štetu nastalu njezinim nezakonitim transakcijama pokrilo je Croatia osiguranje, a oni na čijim su računima milijuni završili, nemaju razloga za strah - istraga je završena.

Klijenti: Ona je draga i povjerljiva

Klijenti su Žužul na sudu opisivali kao povjerljivu i dragu osobu, a kolege s posla rekli su kako je njezin odnos s klijentima često prelazio granice profesionalnog odnosa. Svih tih godina nije promijenila životni stil. Nikome stoga nije jasno što je učinila s navodno ukradenim milijunima. Dvije su moguće varijante. Ili je novac dobro sakrila, ili je završio na računu treće osobe do koje istražitelji nisu došli. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
#novac #Maja Žužul #Robin Hood #bankarica #pronevjera

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.