Prije 25 godina dr. Tuđman pobijedio na prvim demokratskim izborima

Prvi krug izbora održan je 22. i 23. travnja, a drugi 6. i 7. svibnja 1990. Pobijedio je i to trijumfalno, HDZ, s 42 posto glasova Prije točno 25 godina održani su prvi slobodni (višestranački) izbori u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata. Bio je to početak nove ere u Hrvatskoj, ali i puno široj povijesti, koji se poklopio s padom komunizma u Europi i ukidanjem bipolarne podijeljenosti Europe i svijeta na socijalistički (komunistički) Istok i kapitalistički Zapad. Vratimo se 25 godina unazad, u važna i turbulentna vremena. Parlamentarni izbori 1990. godine nisu bili hrvatski u današnjem smislu te riječi. Bili su to, naime, izbori za zastupnike u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske koja je tada bila još uvijek u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ono po čemu su ovi izbori značajni jest činjenica da su to bili prvi višestranački izbori u Hrvatskoj. Održavanjem ovih izbora te konstituiranjem tako izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske, započinje novija hrvatska povijest, odnosno, proces osamostaljivanja Hrvatske. Prvim višestranačkim izborima prethodili su sljedeći važni događaji, prisjetimo se i njih. - 5. veljače 1990. godine, Republički sekretarijat za upravu i pravosuđe SR Hrvatske, izdao je predstavnicima osam stranaka rješenja o registraciji čime je formalno obznanjen politički pluralizam u Hrvatskoj. Rješenja su uručena predstavnicima Hrvatskoj demokratskoj stranci, Hrvatskoj demokratskoj zajednici, Hrvatskoj kršćanskoj demokratskoj stranci, Hrvatskom socijalno-liberalnom savezu, Radikalnom udruženju za Sjedinjene Europske Države, Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske, Savezu komunista Hrvatske i Socijalističkom savezu radnog naroda Hrvatske. Ove dvije zadnje navedene političke organizacije bile su praktički na vlasti, ali su se formalno nanovo registrirale po novim pravilima. Do 9. travnja u Republičkom sekretarijatu za upravu i pravosuđe registrirane su 33 stranke, dok će na izbore izaći i druge društveno-političke organizacije. Pripreme za izbore - 15. veljače 1990. godine, Sabor SR Hrvatske usvaja ustavne amandmane, kojim su legalizirani višestranački izbori i Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, čime su ispunjene sve zakonske pretpostavke za održavanje izbora u Hrvatskoj (prvi krug glasanja 22. i 23. travnja, a drugi 6. i 7. svibnja 1990). - Izbori su bili raspisani za tri vijeća od kojih je bio ustrojen Sabor SR Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada), a održani su u dva kruga. Prvi krug izbora za zastupnike u Društveno-političkom vijeću te Vijeću općina održan je u nedjelju, 22. travnja 1990. godine, a za Vijeće udruženog rada sljedećeg dana, 23. travnja 1990. Drugi krug izbora održao se 6. i 7. svibnja. - Prvi višestranački izbori provedeni su po većinskom sustavu. To znači da je zemlja bila podjeljena na izborne jedinice u kojima se birao jedan zastupnik. U izborima su sudjelovale stranke pojedinačno i u koalicijama, a među većim strankama samostalno su izišli Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska seljačka stranka (HSS), Savez komunista Hrvatske - stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) i Socijalistička stranka Hrvatske (SSH). U Koaliciji narodnog sporazuma bili su Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) Dražena Budiše, SDSH (Antun Vujić), HKDS (Ivan Cesar), Hrvatska demokratska stranka (HDS) (Marko Veselica i Vladimir Veselica) i nestranačke osobe Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i drugi. Velika pobjeda HDZ-a Prvi krug izbora održan je 22. i 23. travnja, a drugi krug 6. i 7. svibnja 1990. Pobijedila je i to trijumfalno, Hrvatska demokratska zajednica, predvođena dr. Franjom Tuđmanom. HDZ je osvojio 42 posto glasova biračkoga tijela (ili 58 posto zastupničkih mjesta u Saboru – zahvaljujući većinskom izbornom sustavu), drugoplasirani je bio Račanov SKH-SDP sa 26 posto osvojenih glasova (ili 30 posto zastupnika u Saboru), dok je na trećemu mjestu bila Koalicija narodnog sporazuma s 15 posto glasova i 21 mandatom u Saboru. Posljednja stranka koja je prošla izborni prag bila je Srpska demokratska stranka (SDS) koja s 1,6 posto glasova osvaja 5 (1.4 posto mandata). Ostatak mandata je išao nezavisnim kandidatima i nacionalnim manjinama. Konstituiranje prvog višestranačkog Sabora Temeljem izbornih rezultata, 30. svibnja iste godine konstituiran je prvi višestranački Sabor - dan koji se do 2001. godine slavio kao Dan državnosti. Taj je Sabor donio mnoge povijesno važne odluke, među ostalima i hrvatski Ustav 22. prosinca 1990., zatim Ustavnu odluku o samostalnosti i nezavisnosti 25. lipnja 1991. te Odluku o prekidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ 8. listopada 1991., kojom je Hrvatska i de facto postala samostalna i neovisna država. A uoči tih prekretničkih vremena, 27. srpnja 1989. predsjednik Sabora SRH Anđelko Runjić primio je rukovodstvo hrvatske političke oporbe. Predsjedniku sabora predan je tekst "Zahtjevi naroda" kojega je potpisalo 100.000 građana SR Hrvatske te je obaviješten je da je poslano "otvoreno pismo" Ujedinjenim narodima zbog započete hajke na neistomišljenike. Vraćanje spomenika bana Jelačića na tadašnji Trg republike U listopadu 1989. HSLS je organizirao peticiju da se vrati Jelačićev spomenik na staro mjesto, tadašnji Trg republike, današnji Jelačićev trg, a potpisalo je 70.000 osoba. Runjić je bio političar koji je potpisao zakon kojim je u Hrvatskoj uvedeno višestranačje. Prvi višestranački izbori održani su u okružju neizvjesnosti i pritiska. Jer, hrvatske se političke iseljenike ubijalo po inozemstvu još 1989. godine, a tadašnja milicija je oduzimala hrvatske zastave sa "šahovnicom" svima koji su išli na predizborne skupove prije prvog izbornog kruga. Sve se to događalo uz znanje vladajuće SKH-SDP koja je do zadnjeg trenka čekala što će biti. No, reformističke struje u samom SKH počele su nadjačavati stare dogmatske. Anđelko Runjić predao je zakonodavnu vlast HDZ-u 30. svibnja 1990. godine, nakon što je HDZ pobijedio na ovim izborima.