Prijeti im tužba teška milijarde eura: Kako je skijaška meka raširila virus po Europi

Stotine Norvežana, Danaca i Nijemaca zarazile su se na skijanju u Tirolu: u barovima u Ischglu igrali su „pivski ping pong“, ispucavajući lopte iz usta u krigle s pivom koje su zatim pili drugi

Magična privlačnost novca ili: Što nam je pokazao Ischgl skandal“, „Pohlepa je pobijedila: Après-Ski-Mekka Ischgl postala leglo koronavirusa u Europi“, „Stotine zaraženih turista: Ischgl – Hotspot za cijelu Europu“, „Austria’s nexus of infection“, „Odugovlačenja sa zatvaranjem skijaških liftova: Zaštitnik korisnika Kolba tuži Plattera & Co.“, samo su neki od niza bombastičnih naslova ovih dana i tjedana u austrijskim i europskim, pa čak i svjetskim medijima koji izvještavaju o brojnim osudama u javnosti da su vlasti i turistička industrija austrijske pokrajine Tirol i Austrija neodgovorno raširili koronavirus po Europi.

A kao centar širenja virusa navodi se Ischgl, romantični gradić i mondeno austrijsko skijalište u dolini Paznaun u Tirolu, s nešto više od 1600 stanovnika i milijun noćenja godišnje, koji je već ugostio brojne poznate i slavne kao što su Paris Hilton, Naomi Campbell, Bill Clinton, ali i novobogataše iz svih krajeva Europe. Posebno je mnogo Rusa. Hrvatskih turista, s obzirom na to da baš i nije jeftino, a i prilično je daleko od Hrvatske, uglavnom nema. Ako i dođu, mogu se nabrojiti na prste. Hrvatska elita nije baš ovdje primjetna jer se obično u vrhu skijaške sezone raštrka i po konkurentskoj Italiji, Švicarskoj i Francuskoj. Pije se, pjeva, pleše No, u punoj zimskoj sezoni i Ischgl, kao i još poznatiji St. Anton am Arlberg i sva ostala mondena austrijska skijališta u blizini, vrvi životom. Pije se, pjeva i pleše tijekom i nakon skijanja. Après ski barovi postali su ne samo unosni poslovni model nego i institucije. U njima se nakon završetka skijanja redovito, nakon 18 sati navečer pa do sitnih jutarnji sati, tulumari i zabavlja.

I da ne duljimo, Ischgl je u austrijskim Alpama poznat po noćnom životu, ludim provodima i pop-koncertima „Top of the Mountain“, po završetku skijaške sezone. Ali i po najviše novčano dotiranoj maratonskoj utrci Europe „Ironbike“, te posjetu Billa Clintona 2002. godine i njegovu sudjelovanju na manifestaciji „Message from the Mountains“. No, to je opet neka druga tema. Vraćamo se na motiv, kojim smo započeli pisanje ovog članka, „sijanje“ zaraze i Ischgl u fokusu svjetske javnosti. Dakle, što se dogodilo? U javnost je procurila vijest da je jedan konobar iz popularnog i uvijek dupkom puna bara Kitzloch u Ischglu, zaražen koronavirusom krajem veljače, i da je danima i dalje radio, „sijući“ zarazu oko sebe. No, ni vlasnik bara ni catering tvrtke čiji je konobar bio zaposlenik nisu, unatoč obvezi pridržavanja mjera zaštite pučanstva od širenja zaraznih bolesti, prijavili lokalnim vlastima zarazu koronavirusom.

Uzbuna je nastala tek kada su posjetitelji tog bara, gradića i skijališta iz Austrije, ali i iz Danske, Norveške, Njemačke i Islanda, po povratku svojim kućama počeli naglo obolijevati i bili pozitivni na testove koronavirusa. Više od polovice Norvežana koji su se vratili svojim kućama iz Austrije pozitivno je testirano na Covid-19, kao i trećina koronavirusom zaraženih Danaca te na stotine Nijemaca iz Hamburga i Bavarske odakle je izuzetno velik broj turista bio na skijanju u Austriji. Vlade tih zemalja su počele, jedna za drugom, stavljati gradić Ischgl na popis rizičnih područja.Među njima prva je bila islandska vlada koja je vidjela da je „vrag odnio šalu“ i 4. ožujka upozorila nadležne austrijske vlasti, preko Europskog sustava ranog upozoravanja o epidemijama, da je skupina Islanđana koja je zimovala u Ischglu zaražena koronavirusom. I ne samo upozorila nego i svrstala ovo tirolsko skijalište, uz bok Kini, Italiji, Iranu i Južnoj Koreji, u rizične zone zaraze koronavirusom. Ni to ne bi bila neka katastrofa da se austrijske vlasti nisu oglušile na inozemna upozorenja i odmah po obavijesti zatvorili Kitzloch, a Ischgl stavili u karantenu.

No, bar je zatvoren tek tjedan dana kasnije, 10. ožujka, a Ischgl je u karanteni završio još tri dana kasnije. Stranim turistima dopušteno je da napuste Ischgl i vrate se u svoje zemlje, ali očito u nekoordiniranoj akciji samo uz opasku da se dulje ne zadržavaju u Austriji. Većina se odmah i vratila, ali na stotine gostiju tražilo je novi smještaj dok su čekali letove. Golemi broj njih, mediji su spominjali brojku od tri stotine, završio je u hotelima ili apartmanima u Innsbrucku i okolici. U karantenu je stavljeno 22 osoba koji su bili u kontaktu s oboljelim konobarom. Ali prekasno, jer i koronavirus je već otputovao u inozemstvo. Pokrajinski organi vlasti na čelu sa zemaljskim poglavarom Tirola Güntherom Platterom, te čelnici turističke industrije i skijaških liftova i žičara, našli su se u neobranom grožđu. Kud baš Tirol, poznat širom svijeta po jedinstvenoj prirodi i gostoljubivosti domaćina, skijanju i ljetovanju po poznatim i elitnim tirolskim destinacijama i svjetskoj kremi, koja tu navraća na luda after-ski partijanja, pitali su se mnogi Tirolci.

Kad su počela pitanja zašto zaraza nije prijavljena i zašto su skijališta ostala otvorena, već je bilo kasno. Virus je već eksportiran i zaraza se galopirajući proširila na nekoliko europskih država. Dovoljan razlog da počne potraga za krivcima i hajka na Austriju. Prvotno su neki pokrajinski vijećnici i političari te dužnosnici tirolskih zdravstvenih vlasti i turističke industrije pokušali otupiti oštricu noža u brojnim opravdanim osudama europske i svjetske javnosti potkrijepljenom sumnjama u zataškavanje zaraze koronavirusom jednog od konobara i nezatvaranja bara i skijališta zbog pohlepe turističke branše za novcem i golemom zaradom, neuvjerljivim, ponekad i diletantskim izjavama. Nijemci posebno bijesni Njemački mediji prednjače u skepsi, a Der Spiegel pita kako je moguće da su se Norveškoj 7. ožujka testovi turista pokazali da su zaraženi koronavirusom, na što su lokalne tirolske vlasti reagirale tvrdnjom da je „medicinski malo vjerojatno da su se gosti zarazili u baru Kitzloch“. Nakon toga se oglasio i prvi čovjek pokrajine Tirol Platter izjavom kako „svi slučajevi vode u jedan bar“, a vlasti su poslije i potvrdile da je riječ upravo o Kitzlochu.

Ili „biser“ vlasnika Kitzlocha Bernharda Zangerlea koji je za njemački portal T-online rekao, a prenijeli austrijski mediji, kako je „drsko zarazu pripisivati samo jednoj strani“, jer da su njegovi radnici virus mogli dobiti i od nekog drugoga.Sva ta uvjeravanja i prepucavanja došla su i do američke TV mreže CNN, koja je „Ischgl-skandal“ ne samo uvrstila u svoje dnevne top-vijesti nego i potražila turiste koji su u to inkriminirano vrijeme boravili u ovom tirolskom gradiću. Svoju priču ispričao je uvodno Danac Henrik Lerfeldt koji je opisao after-ski „partijanje“ u Ischglu: mnoštvo ljudi, opijanje i napijanje, ljubazni domaćini i dobra zabava.Zastrašujuću i gotovo nevjerojatnu priču ispričao je za CNN danski profesor imunologije na Sveučilištu u Kopenhagenu Jan. P. Christenen koji je rekao da ima informacije od nadležnih danskih organa da su turisti u dupkom punim barovima u Ischglu igrali „pivski ping-pong“, ispucavajući lopte iz slinavih usta u krigle s pivom, koje su potom dobili neki drugi ljudi. Što nam pokazuje skandal Ischgl? Na jednoj strani tmurnu, grotesknu sliku suvremenog društva i turističke industrije, egocentričnost, sebičnost i neukusno pretjerivanje, zapravo dekadenciju pojedinaca punih džepova, koja neizbježno vodi ne samo njihovu osobnom propadanju nego i propadanju kulture i društva. A na drugoj strani magičnu privlačnost novca i beskrupuloznost ljudi zamagljenih moralnih obzira koji ne prežu ni pred čim kako bi utažili svoju gramzivost za novcem i postigli svoj cilj. Pa makar se radilo o ljudima i njihovim životima.

Zato je dobro da je Austrija, odnosno austrijsko Državno tužiteljstvo u Innsbrucku pokrenulo kriminalističku istragu o sumnjama je li se koronavirus uistinu proširio Europom iz popularnog bara u austrijskom skijalištu Ischgl i ako jest, da odgovorni za njegovo širenje završe pred sudom. A kada smo kod suda i pravosudnih organa, treba svakako istaknuti da su Državnom tužiteljstvu već podnesene tri tužbe. Prvu je podnio bečki odvjetnik Julian Motamedi protiv pokrajine Tirol, nepoznate tvrtke koja upravlja ski-liftovima i žičarama u toj pokrajini, vlasnika bara Kitzloch i nepoznatih turističkih tvrtki u karanteni u Ischglu. I to, kako je naveo, zbog dovođenja pučanstvo u opću opasnost od zaraznih bolesti, iz nemara. Posebno pod udarom kritike je bivši austrijski parlamentarac, a sada čelnik Gospodarskog saveza i Strukovne udruge žičara i ski-liftova Tirola Franz Hörl, koji je svojim neuvjerljivim izjavama navukao na sebe i bijes domaćeg stanovništva. Drugu tužbu podnio je bivši mandatar stranke Pilz i predsjednik „Udruge korisnika“ Peter Kolba protiv tirolske pokrajinske vlasti, odnosno zemaljskog poglavara Günthera Plattera te lobista tirolskih žičara Franza Hörla, zbog „odugovlačenja sa zatvaranjem hotela i skijaških staza“, što je, kako se navodi, pridonijelo širenju zaraze.
Treću tužbu pokrenut će, kako je najavio Kobler, on zajedno sa svojim odvjetnikom Alfredom Nollom preko njihove novoutemeljene društvene platforme, preko koje će organizirati prijavu svih oštećenih koji su zbog zaraze koronavirusom i bolovanja izostali s posla ili traže naknadu za pretrpljenu bol. Kako pišu austrijski mediji, sada je na vidiku navodno skupna tužba protiv države Austrije za naknadu štete „teška“ milijarde eura. Sudac austrijskog Ustavnog suda Theo Öhlinger rekao je kako su „pravne posljedice za Tirol zbog njegova nesnalažljivog menadžmenta vidljive“. Istaknuo je kako „drži vrlo realističnim“ da bi jedna od pritužbi mogla završiti i na Europskom sudu za ljudska prava „zbog nepoduzetih mjera vezanih uz osnovno i pravno zaštićeno – ljudsko pravo na život – što bi moglo rezultirati traženjem posebne naknade za pretrpljenu štetu. Prema svemu iznesenom, tirolskim vlastima i Austriji, barem kako sada izgleda, dobro se ne piše.

Uzavrele duhove smiruje glasnogovornik Državnog tužiteljstva u Innsbrucku Hansjörg Mayr koji poručuje – strpite se, istraga je u tijeku, i to protiv nepoznate osobe, a sumnje treba prvo provjeriti i dokazati. I dok se čeka hoće li se brojne osude javnosti u Austriji i u Europi pokazati opravdanima, svakako na kraju treba spomenuti i liječnike s Rebra koji su usred epidemije koronavirusa otišli na skijanje u Austriju i to zatajili svojim nadređenima te tako također donijeli zarazu u najveću hrvatsku bolnicu.