Prisilno umirovili akademika Pečarića

NERAZUMNA (SULUDA) PRAVNA ZNANOST Sudac Meron je u Haagu definirao nešto što je malo tko vjerovao da postoji još negdje, a ne samo u komunističkoj ostavštini. Josip Broz ju je definirao onom čuvenom rečenicom: Ne treba se držati zakona kao pijan plota. Kako od 2000. godine vlast u Hrvatskoj slijedi politiku koju je diktiralo Tužiteljstvo u Haagu, to je i veliki dio naših pravnika, posebice i mnogi s Pravnog fakulteta u Zagrebu, provodio to Brozovo nasljeđe – nerazumnu (suludu) pravnu znanost. Tako se dogodilo da je doista mali broj hrvatskih pravnika djelovao u skladu s Meronovom presudom našim generalima. Samo je malom broju hrvatskih pravnika primaran bio interes hrvatskih generala, bolje reći hrvatski nacionalni interes. Slično ponašanje vidimo i u nizu drugih slučajeva u samoj Hrvatskoj. Odluke Ustavnog suda ti predstavnici nerazumne (sulude) pravne znanosti, kao što smo svjedoci iz dana u dan, ne poštuju. Vlast nam mjesecima viče kako u Vukovaru treba poštivati zakon, bez obzira što im ptice s drveća odgovaraju: članak 8, članak 8,… Vidimo da konačno i ministar Matić čuje te ptičice, pa priča o različitim tumačenjima zakona od strane pravnika. Zapravo, mogu li se oni koji se bave nerazumnim (suludim) pravom uopće nazvati pravnicima? Primjer djelovanja nerazumne (sulude) pravne znanosti je i ovaj najnoviji s tumačenjem MZOŠ-a kako treba primjenjivati novi zakon oko produljenja rada redovitim profesorima u trajnom zvanju poslije završetka 65.-e godine života. Poznato je da je postupak izbora okončan odlukom Sveučilišta prije donošenja tog novog zakona. Zapravo, svi ti profesori imaju važeći ugovor do 30.09., a do tada trebaju potpisati nove ugovore. Ako sam dobro informiran, na Pravnom fakultetu i ne sklapaju te nove ugovore već samo pošalju Ministarstvu odluku sa Sveučilišta o produženju rada njihovih profesora. Međutim, pravnici MZOŠ-a smatraju da nije važno da svi budu jednako tretirani i odluče sprovoditi novi zakon tako da oni koji potpišu ugovor prije donošenja zakona, dakle oni koji znaju da se radi o prestavnicima nerazumne (sulude) pravne znanosti, dakle nekoliko mjeseci prije isteka važećeg ugovora, imaju valjane ugovore, a oni koji ne vjeruju da će u Ministarstvu sprovoditi nerazumno (suludo) pravo, pa čekaju istek starih ugovora – nemaju pravo na produljenje. Mošemo li uopće reći da je takvo shvaćanje prava znanost? Kakvo je Ministarstvo za znanost ako im je bitno tako nešto, a nije ono što je navelo Sveučilište da odluči o produljenju rada svojih profesora? Kakvo je Ministarstvo kojemu je bitan datum na ugovoru, a nije bitno hoće li neki fakultet, poslije umirovljenja većeg broja profesora, moći uopće raditi? A što je navelo Sveučilište da meni produlji ugovor? Zgodno je za usporedbu s važnošću datuma, za nerazumnu (suludu) pravnu znanost, na ugovoru za izbor koji je u potpunosti završen prije donošenja zakona: Akademik Josip Pečarić – Obrazloženje potrebe nastavka rada Akademik Josip Pečarić je redoviti profesor matematike u trajnom zvanju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nastavnik je na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, te koautor udžbenika iz Matematike za studente tehnoloških fakulteta Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademik Josip Pečarić je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području matematičkih nejednakosti. Jedanje od najproduktivnijih svjetskih matematičara s 961 objavljenim radom u matematičkim časopisima, te deseti svjetski matematičar koji je prešao brojku od 500 radova. Također je i najcitiraniji hrvatski matematičar, s preko 2100 citata na MathSciNetu. Njegovim je imenom nazvano nekoliko identiteta i nejednakosti, a o primjenama Mond-Pečarićeve metode na operatore u Hilbertovim prostorima objavljene su i dvije monografije. Ima preko 170 suradnika iz zemlje i svijeta. Osim velikog broja članaka u međunarodnim matematičkim časopisima, autor je ili koautor 20 monografija. O jednoj monografiji je u poznatom časopisu Amer. Math. Monthly, July-August 1991, poznati matemačar D. Pedoe objavio cijeli članak, a izdavačka kuća Element pokrenula je seriju „Monographs in inequalities“ u kojoj je do sada tiskano 6 monografija. Osnivač je seminara Matematičke nejednakosti i primjene na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, i s tog je seminara do sada izašlo četrdesetak doktora znanosti. Danas ovaj seminar također ima i svoj dio na Sveučilištu u Splitu. Briga akademika Pečarića za postdiplomante ne prestaje sa završetkom njihovog studija, nego je značajno da i dalje nastavlja suradnju s njima. Većina od njih danas je zaposlena na sveučilištima. Od preostala četiri matematičara (točnije matematičarke) koji rade na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, tri su već doktorirale pod njegovim mentorstvom, dok četvrta trenutno radi na disertaciji i završava poslijediplomski studij. Akademik Josip Pečarić je voditelj programa „Matematičke nejednakosti i primjene“ što je bila osnova suradnje Tekstilno-tehnološkog fakulteta s Abdus Salam School of Mathematical Sciences (ASSMS) u Lahore, Pakistan, iz koje je izašlo 9 doktora znanosti. U sklopu spomenutog programa, voditelj je znanstvenog projekta MZOŠ-a „Generalne nejednakosti i primjene“. Nekoliko je puta kao gostujući profesor boravio na sveučilištima u Australiji, Italiji, Pakistanu iŠvedskoj. Suvoditelj je i dva doktorata u Australiji (University of Melburne i University of Adelaide). Godine 1998. pokrenuo je međunarodni znanstveni časopis „Mathematical Inequalities and Applications” (izdavač Element, Zagreb), koji je već nakon dvije godine izlaženja uvršten na Scientific Citation Index Expanded(SCIE), listu koja sadrži samo 180 svjetskih najkvalitetnijih matematičkih časopisa. Taj časopis je postao prvi hrvatski časopis na SCIE listi. Kasnije je pokrenuo još dva časopisa – „Journal of Mathematical Inequalities“ i „Operators and Matrices“ – koji su jedina dva hrvatska matematička časopisa na CC listi (oba su i na SCIE listi). Osim toga, osnivač je još jednog međunarodnog časopisa i član uredništava još 18 međunarodnih časopisa. Recenzent je za oko 70 međunarodnih časopisa, te recenzent za nekoliko monografija u nekoliko izdavačkih kuća. Povodom njegovog 60-og rođendana 2008. godine u Trogiru je održana međunarodna konferencija „Mathematical Inequalities and Applications 2008“. Radovi s ove konferencije objavljeni su u jednom broju časopisa „Mathematical Inequalities and Applications“ i u dva broja časopisa „Journal of Mathematical Inequalities“. Organizator je sljedećih konferencija: - Mathematical Inequalities and Applications 2010, Lahore, Pakistan, March 7-13, 2010., Pakistan - Mathematical inequalities and nonlinear functional analysis with applications, July 25,29, 2012, Jinju, South Korea. Kao pozvani ili plenarni predavač održao je mnoga predavanja na međunarodnim konferencijama. Zbog njegovih zasluga u matematici posvećen mu je jedan broj časopisa „Banach Journal of Mathematical Analysis“, Vol. 2, No.2 (2008). Riječ je o međunarodnom znanstvenom časopisu koji je na SCIE i CC listi, a u tom posebnom broju članke su objavili i posvetili ih akademiku Pečariću mnogobrojni svjetski matematičari. Intervju koji je tamo objavljen (str. 163-170) objavljen je i na kineskom u časopisu Mathematics 3 (2012), 245-249. Nekim Pečarićevim istraživanjima (inače citiranih i u časopisu “Nature”, a s P.T. Landsbergom objavio je članak u časopisu Phys. Rev., A35 (1987), 4397–4403.) posvećen je i članak "Accentuate the negative", Math. Bohem.134 (2009), no. 4, 427-446. kojeg je napisao Peter Bullen, profesor emeritus sa Sveučilišta u Vancouveru. Akademik Josip Pečarić je za svoj doprinos u znanosti dobio Državnu nagradu za znanost za 1996. godinu te je 1999. godine odlikovan ordenom Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE