Vijesti Najčitanije
Procurili detalji građanskog odgoja! Divjak izdala preporuku: ‘Sva djeca moraju u Jasenovac’
OD JESENI
“Ministarstvo će u skladu s novim kurikulumom građanskog odgoja preporučiti školama posjet SP-u Jasenovac tako da škole, ako se odluče za tu aktivnost, mogu istu na vrijeme uvrstiti u svoje školske kurikulume”, potvrđuju Jutarnjem listu nadležni u Ministarstvu.
Sudeći po statistikama, Spomen-područje Jasenovac dosad nije bilo popularno mjesto školskih posjeta. Iako je Obrazovni centar u Jasenovcu zamišljen kao mjesto gdje mladi osvještavaju posljedice poricanja ljudskog dostojanstva, mržnje i ksenofobije, a njihove muzejske radionice nude novi pristup u obrazovanju o holokaustu, genocidu i stradanju antifašista u Drugom svjetskom ratu, čime predstavljaju osnovu za učenje o ljudskim pravima, malen je broj učenika organizirano posjećivao Jasenovac.
Prema podacima Spomen-područja, u 2018. posjetilo ih je 15 školskih grupa – osam iz srednjih i sedam iz osnovnih škola Hrvatske. Paralelno bilježe 19 školskih grupa iz stranih država, od toga najviše iz Italije (11) i Slovenije (4). Godinu prije, Jasenovac je posjetilo tek devet školskih grupa iz RH, na što je ravnatelj Spomen-područja Jasenovac Ivo Pejaković lani upozorio da je riječ o nezadovoljavajućem broju.
“Ministarstvo je u dopisu ravnatelju javne ustanove SP-a Jasenovac istaknulo kako podržava inicijativu da učenici osnovnih i srednjih škola, koje u nastavnom planu, odnosno kurikulumu obrađuju sadržaje vezane uz holokaust i Drugi svjetski rat, u okviru školskog kurikuluma planiraju i posjete Jasenovcu”, kažu u Ministarstvu.
Ravnatelj SP-a Jasenovac Ivo Pejaković potvrđuje da su na relaciji Jasenovac-Ministarstvo obavljeni razgovori, te da su se predstavnici Ministarstva složili da bi bilo dobro da učenici tijekom svog školovanja posjete Spomen područje Jasenovac. Međutim, tijekom razgovora nije donijet konkretan plan.
“Ciljevi su da se učenici upoznaju s osnovnim činjenicama o logoru Jasenovac, osuda ustaškog pokreta te zločina počinjenih na osnovi rasnih zakona i ideologije ustaškog pokreta kroz priče o ljudskim sudbinama, izazivanje suosjećanja prema žrtvama i zatočenicima logora te poruka za sadašnjost i budućnost da bi učenici imali jasan stav o osudi ideologija koje određene pojedince i skupine u društvu etiketiraju kao ‘drugačije’”, objašnjava Pejaković.
