Vijesti Najčitanije

PRODAJA DIONICA INA-e MOL-u

PRODAJA DIONICA INA-e MOL-u
U sjeni afere „Agrokor“ koja je ozbiljno uzdrmala političku scenu u Hrvatskoj, a samim time i cijelokupno hrvatsko gospodarstvo, skoro nezapaženo je prošla odluka Švicarskog Saveznog suda koji je odbio zahtjev za poništenje arbitraže koju je Hrvatska izgubila od MOL-a, te je tom prilikom navedeni sud Hrvatskoj odredio i plaćanje 200 tisuća švicarskih franaka sudskih troškova i 250 tisuća franaka troškova druge strane. Poznavajući političke prilike u Hrvatskoj i odnos političkih elita prema hrvatskim nacionalnim interesima, te njihovoj sposobnosti vođenja naše Domovine i zaštite nacionalnih interesa, uopće nisam iznenađen navedenom odlukom Švicarskog Saveznog suda, obzirom smo u više navrata svijedočili da Hrvatska sve češće gubi razne sporove koji se vode pred Međunarodnim sudovima, bez obzira o kojoj vrsti a ili iz kojeg područja spora se radilo. No, bez obzira što nisam bio iznenađen, zasmetala me je činjenica da su neki naši „vrli“ političari i portali ponovno u navedenu priću upleli hrvatske branitelje kojom prilikom su se o nama izjašnjavali u negativnom kontekstu, te nas malte ne okarakterizirali kao jedine krivce zašto MOL posjeduje večinski paket dionica u INA-i i zašto su istima prepuštena upravljačka prava, sa naglaskom na prodaju 7 % dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja MOL-u, a što ne odgovara istini. Naime, prodaja dionica INA-e mađarskom MOL-u započela je još davne 2003. godine, a u vremenskom razdoblju od 14 godina MOL je stekao 47,47 % dionica naspram 44,83 % dionica kojima raspolaže Vlada RH-a, te su za preuzimanje večinskoh paketa dionica u hrvatskoj naftnoj kompaniji krive jedino naše političke elite koje su god sudjelovale u procesima prodaje dionica bez obzira iz koje stranke dolazile. Prodaja dionica hrvatske naftne kompanije MOL-u, često je izazivala burne reakcije na domaćoj političkoj sceni kako zbog ekonomskih, tako i političkih razloga, ali bez obzira na propuste političkih elita uvijek su se u tu priću namjerno uvlačili hrvatski branitelji što po meni nije korektno, jer oni u biti nikad i nisu bili vlasnici „spornih“ 7 % dionica INA-e,nego su i tim dionicama raspolagale političke elite i njihovi poslušnici , koji su ujedno imali i status hrvatskih branitelja. Kronologija prodaje dionica INA-MOL srpanj 2003. – Nakon javnog natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosnjeft, koji je odustao od konačne ponude, koalicijska Vlada premijera Ivice Račana prodala je 25 % plus jednu dionicu INA-e MOL-u za 505 milijuna dolara. Tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi potpisali su dva ugovora - o kupoprodaji dionica INA-e i dioničarski ugovor, po kojemu Uprava i Nadzorni odbor INA-e imaju po sedam članova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana, a po dva MOL. studeni 2006. – U javnoj ponudi više od 44.000 građana kupilo je dionice INA-e po cijeni od 1.690 kuna za dionicu, što je otprilike 50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL kupio 25 posto dionica INA-e. Država je u javnoj ponudi prikupila oko 2,8 milijardi kuna, a dionice INA-e uvrštene su na Zagrebačku i Londonsku burzu. studeni 2007. – Provedena je prodaja dionica INA-e zaposlenicima te tvrtke u kojoj je oko 28.000 radnika kupilo otprilike 628.000 dionica, ili nešto manje od 7 % ukupnog broja dionica INA-e. listopad 2008. – Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja odlučio je na javnoj ponudi prodati mađarskom MOL-u svih 7 % dionica koje je imao Fond. Okončana je javna ponuda u kojoj je MOL kupio dodatnih 22,15 % dionica INA-e, čime je, zajedno s ranijih 25 posto plus jednu dionicu, stekao ukupno 47,15 posto Ininih dionica. Time je MOL postao najveći dioničar INA-e, dok Vlada RH ima 44,83 % dionica. siječanj 2009. – Potpisane su izmjene Ugovora o međusobnim odnosima dioničara. Izmjenama je broj članova NO-a INA-e povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi RH tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada RH. Uprava INA-e ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu RH i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave. Novina u upravljanju su izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave. svibanj 2011. - MOL je objavio da je 1,6 posto dionica Ine predmet opcijskog sporazuma zaključenog od strane MOL-a, da je preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebačkoj burzi stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbničkim i podskrbničkim računima drži ukupno 47,47 posto Ininih dionica. Prodaja 7 % dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja Iz kronologije postupka prodaje dionica INA-e mađarskom MOL-u vidljivo je da su uvijek glavnu rijeć vodili političari i političke elite koje szu obnašale vlast, te su iste mađarskoj naftnoj kompaniji direktno prodale oko 33 % dionica, radnici INA-e oko 7 % dionica, a „hrvatski branitelji“ preostalih 7 %, koju tvrdnju ću sada osporiti. U vrijeme prodaje 7 % dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja (2008.), Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja brojio je 7 članova, a u istom su sjedili brojni istaknuti političari, a neki od njih još i danas su u vrhu politike, kao saborski zastupnici. Predsjednica Upravnog odbora bila je Jadranka Kosor, a članovi su bili Josip Đakić, Petar Lovrić, Đuro Dečak, Tomislav Merčep, Miljenko Pavlaković i Ivan Posilović. Najvažnija činjenica u svemu tome je ta da upravitelja Fonda, kao i članove istog bira i imenuje Vlada RH-a po vlastitom nahođenju, a ne u partnerskom dogovoru sa hrvatskim braniteljima. Ta ista Vlada, nakon što je imenovala članove Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja, naredila je gđi „Kud Ivo tud i ja“ da se dionice INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja prodaju, a što je ista uz pomoć njihovih poslušnika iz Fonda i realizirala na način da je bez pogovora donjeli odluka o prodaji navedenih dionica večinom glasova (6 Za i 1 Suzdržan). U toj cijeloj priči najveća licemjerka je ispala upravo Kosorica, koja je prvo ostalim članovima UO Fonda naredila da se izglasa Odluka o prodaji, a onda "pro forme" ostala suzdržana, te je i malom djetetu jasno tko je prodao navedene dionice, a kako ne bi bilo nama odraslim ljudima. Uz navedeno bitno je još jednom navesti da je članove Fonda birala i imenovala Vlada RH, pa tako i tzv „predstavnike branitelja“, a naj tragičanije je to što ti predstavnici braniteljskih udruga, koji su u to vrijeme sjedili u Fondu predstavljaju samo 20% braniteljske populacije, obzirom ih je toliko uključeno u članstvo, dok 80% branitelja uopće nije uključeno u niti jednu braniteljsku Udrugu, te nikad nisu bili predloženi od strane branitelja da ih zastupaju, nego izričito od strane političkih elita. I za sam kraj ovog osvrta želio bih naglasiti da su hrvatski branitelji po n-ti puta izigrani i omalovaženi, te nepotrebno ispali „žrtveni jarci“ političkih elita, a najvažnija činjenica u toj cijeloj prići je ta da niti jedan hrvatski branitelj nikad nije raspolagao sa niti jednom dionicom INA-e, pa ju tako nije mogao niti prodati, već ste učinili to Vi, naši „vrli političari“ i Vi ste jedini krivci što je strateški važna nacionalna tvrtka završila u rukama mađarskog MOL-a, a ne mi, časni hrvatski branitelji. Hrvatska je iznad svega, samo Bog je od nje veći, a hrvatski narod preći! Bog i Hrvati!!!!
#Krešimir Cestar

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.