Prof. Mihovil Biočić Jandrokoviću: Je li postojanje ‘Faktografa’ protivno hrvatskom Ustavu?

Prof. dr. sc. Mihovil Biočić uputio je pismo predsjedniku Hrvatskog Sabora Gordanu Jandrokoviću kojim traži ispitivanje moguće pristranost Pučke pravobraniteljice i ocijene je li postojanje i djelovanje portala Faktograf koji se, svojim rječima, bavi provjerom činjenica protivno hrvatskom Ustavu. 

“Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora g. Jandroković!

Dopustite mi nekoliko riječi o pojavi koja se nadvila nad mladom hrvatskom demokracijom.
U vremenu borbe za hrvatsku suverenu, neovisnu i demokratsku državu, ni pomisliti nisam mogao da ću doživjeti postojanje svojevrsnog “ministarstva istine”, cenzuru, koja se ogleda u pojavi “Faktografa” – preko NGO GONG-a, a financiran stranim kapitalom (vidite https://narod.hr/hrvatska/prof-marusic-puckoj-pravobraniteljici-podrzavate-li-stvarno-faktografovu-istinu i sve povezane članke koji se na toj poveznici spominju).

Je li moguće da dopuštamo nekome, bilo kome, cenzuru rasprave, osobito intelektualne i znanstvene ili cenzuru bilo kakvog kulturnog dijaloga!?

U današnjoj sveopćoj povezanosti svijeta, osobito Europske unije na gotovo svim poljima, je li moguće da Faktograf uzima za cenzora za hrvatsku povijest baš nekoga iz Srbije (Stefan Gužvica, https://www.hop.com.hr/2020/06/10/faktografovo-lice-pozdravlja-sa-tri-prsta/), zemlje u kojoj zasigurno nema prevladavajućeg objektivnog mišljenja o hrvatskim događajima i stvarnosti.

Primjera cenzure ima više, a navodim Vam nedavni primjer našeg vrhunskog znanstvenika prof. emeritusa, jednog od 2% najcitiranijih svjetskih znanstvenika Matka Marušića (https://www.unist.hr/novosti/splitski-znanstvenici-me%c4%91u-2-posto-najcitiranijih-u-svijetu). Neshvatljivo je da je Marušićevu zamolbu za pomoć i zaštitu odbila i Pučka pravobraniteljica, upućujući ga na sud! Time sama ukazuje da njezina pozicija nije potrebna ni državi niti puku! Ako odbija reagirati u smislu slobode mišljenja, na što onda uopće može ili želi reagirati? Vjerujem da je pozicija Pučkog pravobranitelja dobra i plemenita ideja, ali i da je aktualna pravobraniteljica politički pristrana i ne želi ispitati ulogu i rad Faktografa. Zato Vas molim da je na to upozorite, ali također i to da Hrvatski Sabor razmotri i samo postojanje Faktografa u demokratskoj državi Hrvatskoj. Faktograf cenzurira tekstove (i to po komunističkom obrascu) a takvo djelovanje u slobodnoj, samostalnoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj ne smije postojati! Jako sam ogorčen i zabrinut zbog toga! Molim Vas da sa svoje pozicije organizirate analizu Faktografova djelovanja i utvrdite je li njegovo postojanje i djelovanje protivno slovu hrvatskog Ustava.

Poštovani gospodine predsjedniče, sloboda intelektualne rasprave i traženje znanstvene istine na svim područjima je “conditio sine qua non” demokracije, a svako arbitriranje nad time, nekada u obliku komunističkog Agitpropa i “ministarstva istine”, a danas neznamčijeg Faktografa, je nož u srce naše mlade demokracije. Molim Vas da svojim autoritetom poduzmete sve što je u Vašoj moći, kako bi se spriječilo ruganje s hrvatskim narodom i našim postignućima”, stoji u pismo prof. dr. sc. Biočića.

Prof. dr. sc. Mihovil Biočić rođen je u Kaštel Sućurcu, a nakon završene gimnazije u Splitu, diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1971. Od 1975., radi u KBC-u Split, te završava specijalizacije iz dječje i opće kirurgije. Nakon što je 1988., doktorirao predavao je na Medicinskom fakultetu u Splitu, kao sveučilišni profesor. Autor je niza znanstvenih i stručnih radova. Bio je predsjednik Upravnog vijeća KBC-a od 1991. do 1993., voditelj je Odjela dječje kirurgije (1992. do 2011.) i ravnatelj KBC-a od 1993. do 2000. U Domovinskom ratu bio je dragovoljac od 1990., aktivan u ratnim bolnicama južne Hrvatske, zapovjednik Kriznog stožera za sjevernu i srednju Dalmaciju, te Kriznog stožera Splitsko-dalmatinske županije. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, Redom hrvatskog trolista, te medaljom „Ljeto 95“, te nizom drugih. Dobitnik je Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo, a dobitnik je i najvišeg priznanja Hrvatskog liječničkog zbora – nagrade „Ladislav Rakovac“.