Vijesti Top vijest

‘Ptica’ – KOS – ima puno lica, uključujući i onu domoljubnu, pa je teško danas prepoznaje i narod

‘Ptica’ – KOS – ima puno lica, uključujući i onu domoljubnu, pa je teško danas prepoznaje i narod
Drugo zagrebačko predstavljanje knjige „Hrvati pod KOS-ovim krilom. Završni račun Haaškog suda“ autorice Višnje Starešine, u izdanju Avid Medije i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, održano je u četvrtak, 25, siječnja 2018., u prepunoj dvorani „Vijenac“ na Kaptolu. Program predstavljanja knjige vodila je Hloverka Novak-Srzić, a knjigu su predstavili povjesničar dr. Robin Harris, novinarka Ivana Petrović te autorica Višnja Starešina, piše narod.hr Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda. Zastrašujuće spoznaje o utjecaju Kontraobavještajne službe (KOS-a) agresorske JNA na djelovanje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu i na vodeće političke strukture u Hrvatskoj, koje autorica iznosi u svojoj knjizi, pobudila je širok interes, osobito u ovim trenucima kada je hrvatska javnost još uvijek pod dojmom haške presude hrvatskoj šestorici i tragične smrti generala Praljka. Hloverka Novak-Srzić istaknula je: „Ova izvanredna knjiga me posramila zato što sam ipak držala da sam kakva-takva novinarka i urednica,, a puno toga o Haškom sudu nisam znala što mi je Višnja Starešina, hvala joj, otkrila kroz ovu knjigu.“ rekla je te preporučila knjigu kao udžbenik na hrvatskim sveučilištima, kao priručnik za mladu hrvatsku diplomaciju i „da se podijeli u svim ministarstvima kako bi naši političari vidjeli što se Hrvatskoj događalo.“ Dr. Robin Harris, britanski povjesničar i nekadašnji savjetnik britanske Vlade, koji se u svom radu posebno detaljno bavio različitim razdobljima hrvatske povijesti, ovoga se puta na hrvatskom obratio publici, detaljno analizirajući sadržaj knjige i ističući njezino veliko značenje. Njegov govor možete u cijelosti pročitati ovdje. Posebno je dojmljivo bilo obraćanje novinarke Ivane Petrović, koja se prisjetila svojih početaka praćenja haških procesa dok je radila na Hrvatskoj radioteleviziji te događaja kada je njezin filmski uradak u kojemu je osvijetljavala detalje o tim procesima, a u kojemu je sudjelovala i gđa Starešina, doživio „unisone napade“ i tada vladajućeg SDP-a, i oporbenog HDZ-a. Istaknula je kako je u svom bavljenju radom Haškog suda uvijek imala veliku pomoć Višnje Starešine te joj za to posebno zahvalila. „Ptica ima puno lica, uključujući i onu domoljubnu, pa je teško stoga danas prepoznaje i narod“ rekla je ističići veliko značenje ove knjige. Istaknula je i kako je u knjizi „posebno intrigantno“ poglavlje pod nazivom „agent Šibenik“: „Agent Šibenik je osoba koja je još živa, viđena u javnom prostoru, suradnik KOS-a, koji je bio član HDZ-a i koji duboko bio involviran u mnoge procese na štetu Hrvatske,“ te dodala: „Šibenik je, po mom dubokom uvjerenju, metafora i za mnoge druge Šibenike, jer Šibenik nije jedini. Teško ih je prepoznati, a kad ih prepoznate onda je vrlo frustrirajuće kada to pokušate objasniti, a ljudi i javnost to naprosto ne razumiju. Čuvajmo se Šibenika među Hrvatima“. Na predstavljanju su također bili prikazani i potresni isječci iz dvaju dokumentarnih filmova Višnje Starešine, od kojih prvi, iz filma “Zaustavljeni glas” osvijetljava kako je, nakon okupacije Vukovara, odvođenje ranjenika iz bolnice te masakr i egzekucija na Ovčari bio KOS-ov, pomno i sveubuhvatno, unaprijed pripremljen plan. Drugi isječak, iz filma “Treći pohod” donio je zastrašujuće snimke i detalje o zločinima mudžahedina iz muslimanskih zemalja i Armije BiH, na području srednje Bosne – u Travniku, Gučoj Gori… „Ja nikad nisam htjela pisati knjigu o obavještajnim službama, a osobito ne o KOS-u“ rekla je autorica Starešina u svom obraćanju te objasnila: „Kako se to dogodilo? Nakon 20 godina bavljenja Haškim sudom nisam mogla ostati na površnoj razini: nabrajati presude, slagati činjenice- ostati na onome što je već negdje napisano. A čim zaronite malo u transkripte, u memoarsko gradivo „insajdera“, u različite dokumente, „ptica“ se naprosto počela ukazivati na svakom koraku i do kraja se izborila za ulazak u naslov.“ „Što nakon knjige napraviti s tom „pticom“?“- pitala se autorica na samom kraju. „Ja sam nastojala prikazati kako je KOS upravljao procesima pred Haškim sudom i koliko je ta uloga bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje.” rekla je te zaključila: “Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine.“ Istaknula je kako se ovim problemom nije željela baviti na način da „upire prstom u ljude, traži agente i sl.“ ne samo iz razloga što ne voli prozivati već i iz razloga što smatra da je od pojedinačnih prozivki još bitnije ukazati na sustav i demontirati kako on funkcionira. Također je navela i još jedan razlog: „Ja sam ipak odlučila da „pticu“, metaforički rečeno, ostavim vama, i da se, nakon što se ukaže koliko je ona duboko u hrvatskom sustavu i koliko onemogućava da Hrvatska djeluje kao država, netko nakon mene time počne ozbiljno baviti.“ „U protivnom postoji vrlo velika vjerojatnost da će „ptica“ raditi i dalje i da će Hrvatska sve više postajati ljuska od države percipirana kao „udruženi zločinački pothvat“ i potomci udruženih ratnih zločinaca,“ poručila je te zaključila: „Početak je u prepoznavanju „ptice“, a nastavak – nadam se da ćemo vidjeti.“   Audio zapisi govora Ivane Petrović i Višnje Starešine: [playlist ids="93098"] [playlist ids="93099"]  
#Višnja Starešina #Ivana Petrović #"Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.