Vijesti Top vijest

Pupovac napao Rominu Knežić: Ovo je loše za hrvatsku javnost

Pupovac napao Rominu Knežić: Ovo je loše za hrvatsku javnost

Pupovac o prekinutom intervjuu: Ovo je loše za hrvatsku javnost

Dnevnik Nove TV u utorak izazvao je velike kontroverzije u hrvatskoj javnosti, prije svega zbog neobičnog postupanja voditeljice Romine Knežić. Referirajući se na jednu od najaktualnijih tema današnjeg hrvatskog trenutka – odluku Gradskog vijeća Vukovara o ukidanju službene dvojezičnosti u tom gradu te međuetničke i međudržavne tenzije koje su proizišle iz takve odluke – voditeljica je u emisiju pozvala predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) i saborskog zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca. Pozvala čovjeka i – oduzela mu riječ. Sporni trenutak dogodio se kada je na novinarkin upit o tome kako razumije sadašnju situaciju u Vukovaru, uzimajući u obzir vukovarsku tragediju, Pupovac odgovorio retoričkim protupitanjem, pozivajući novinarku da zamisli situaciju 1946., 1947. ili 1948. godine kada bi netko u Novskoj, Jasenovcu, Glini ili Jadovnom (stratišta u Drugom svjetskom ratu na kojima je ustaški režim pobio desetke tisuća hrvatskih Srba, op. D.P.) rekao da latinično pismo ne smije biti u upotrebi. Pupovac je potom takvu hipotetičnu situaciju usporedio s današnjom situacijom Vukovara u kojem se 20 godina nakon rata pokušava “obnavljati ratnu atmosferu u kojoj ćete kazati - ne možete primjenjivati zakone jer mi mislimo da vas tamo ne treba toliko biti, jer je za nas ćirilica uvredljivo pismo ili iz nekog trećeg razloga”. Novinarka je na to nekoliko puta spomenula kako je ovo 2015. godina i naglo završila razgovor, čime je vodećeg predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj spriječila da izloži svoje viđenje mogućih posljedica koje bi ovakva ishitrena odluka vukovarskog Gradskog vijeća mogla imati na odnose dvaju naroda ne samo u Vukovaru nego i u cijeloj Hrvatskoj. Stoga smo, dan nakon sporne emisije, nazvali predsjednika Srpskog narodnog vijeća da nam prokomentira rijetko viđen postupak novinarke Nove TV. - Novinarka je zbog nekog razloga postupila prilično neprijateljski prema svojem gostu, ne dopuštajući odgovore, i u konačnici naprasnim prekidom emisije usred odgovora de facto me otjerala iz studija – kaže Pupovac, te nastavlja: - Mogu reći: lako za mene, ali to stvara veoma loš primjer za ionako opterećenu javnost, za ljude ionako opterećene brojnim negativnim stavovima koji se u posljednje vrijeme potenciraju. Zbog svojeg neprofesionalnog djelovanja novinarka je prouzročila veliku štetu za hrvatsku javnost i pravo te javnosti da bude informirana, posebno o tako osjetljivim i važnim stvarima kao što su ostvarivanje prava manjina, u ovom slučaju o ćirilićnom pismu. - Jeste li u Dnevniku Nove TV mislili o tome još ponešto kazati, prije nego što ste bili prekinuti? - Bilo je više toga što sam mislio reći, ali nažalost u našoj javnosti ne postoji prostor da se o tome govori mirno i trezveno. Umjesto toga, u našoj javnosti se govori na temelju zauzetih stavova i političkih rovova, pa mi je to ozbiljna pouka gdje trebam, a gdje ne trebam sudjelovati, odnosno koji mediji su vrijedni javnog poštovanja, a koji nisu. U svakom slučaju, puno je stvari u vezi sa ćirilicom koje nas mogu dijeliti, a ja bih volio da počnemo razgovarati o tome što je to što nas ne bi trebalo dijeliti. Ali nisam siguran da u našoj javnosti u ovom trenutku postoji prostor za to. Jer na sceni su gospodari podjela, čak i kada zazivaju zajedništvo. Jedino ako ne misle na neku određenu zajednicu – zaključuje Pupovac.

Damir Pilić

Razgovor Romine Knežić i Milorada Pupovca

KNEŽIĆ: Gospodine Pupovac, ništa od dvojezičnih ploča u Vukovaru. I što sada - krenuti u dijalog ili žestoku retoriku i međusobna optuživanja? PUPOVAC: Što se tiče žestoke retorike, to s naše strane, sa strane institucija i predstavnika srpske nacionalne manjine, sigurno neće uslijediti. To ne treba ni nama, ne treba ni ovoj zemlji. Treba poštivanje Ustava. KNEŽIĆ: A dvjema državama? PUPOVAC: Ne treba ni dvjema državama. Dvije države trebaju pronaći način da uspostave dijalog i da ne narušavaju ionako krhko povjerenje. KNEŽIĆ: Jeste li očekivali jučer ovakvu odluku? PUPOVAC: Da, očekivali smo, jer se vidjelo da su predstavnici gradskog vijeća, većine, HDZ-a i partnera odlučili da se ne konzultiraju ni sa kim, da ne uvaže ničije mišljenje i da po vlastitoj volji i pameti donesu statut koji je u sukobu s Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisma, s presudom Ustavnog suda o istoj stvari, u sukobu s obvezama koje je RH preuzela kao članica EU i drugih međunarodnih organizacija. KNEŽIĆ: Dobro, koji bi model vama bio prihvatljiv, kako i u kojem razdoblju uvesti dvojezične ploče u Vukovaru? PUPOVAC: To treba sjesti i razgovarati s institucijama i predstavnicima srpske zajednice u Vukovaru. To se nije napravilo nego se silovalo jednostranim postupcima i zapravo je statutom ozvaničeno ono što je kampanjom protiv ćirilice u protekle dvije godine činjeno. KNEŽIĆ: Kada vi, osobno, mislite da će profunkcionirati dvojezičnost u Vukovaru? PUPOVAC: Nije samo problem dvojezičnosti u Vukovaru. Ovo je problem za srpsku zajednicu u cijeloj zemlji. Ovo je problem za toleranciju u cijeloj zemlji. KNEŽIĆ: Istina, ali danas pričamo u Vukovaru. PUPOVAC: Ali to ima reperkusije na cijelu zemlju. KNEŽIĆ: Dobro, krenimo od Vukovara. PUPOVAC: O tome ne izvještava samo lokalni radio ili regionalna televizija. To je nacionalni problem i on se reflektira i oslikava na ukupno stanje, ne samo na grad Vukovar. I to predstavlja ozbiljan problem za zemlju. KNEŽIĆ: Najavili ste kako ćete se obratiti Vijeću Europe oko ovog slučaja. Treba li preskočiti hrvatske institucije? PUPOVAC: Što se tiče hrvatskih institucija, mi smo se obraćali do sada i obratit će se Vijeće srpske nacionalne manjine ministarstvu, ako treba obratit će se i Ustavnom sudu, ali ono što za nas postaje problem jest da se temeljni akti koje je RH potpisala, kao što je Konvencija o pravima nacionalnih manjina Vijeća Europe, kao što su preporuke OESS-a, kao što su obaveze koje je Hrvatska preuzela Pristupnim ugovorom, krše. KNEŽIĆ: Dobro, to se ne poštuje, tko je kriv? Nitko neće biti kažnjen. PUPOVAC: Pa u ovoj zemlji se očito kažnjava vrlo selektivno. KNEŽIĆ: A imate li vi razumijevanja za hrvatsku stranu kad se govori udvojezičnosti, da uzmemo u obzir vukovarsku traumu? PUPOVAC: Mogu ja vas nešto pitati? KNEŽIĆ: Ne, mi vas pitamo. PUPOVAC: Ja ću vama odgovoriti na to pitanje, ali ću vas pitati jednu stvar. KNEŽIĆ: Mi vas pitamo, gospodine Pupovac. PUPOVAC: Zamislite situaciju 1946., 1947. ili 1948. godine da je netko u Novskoj ili Jasenovcu rekao da latinično pismo ne smije biti u upotrebi. Ili u Glini, Jadovnom ili na ne znam kojem drugom mjestu. KNEŽIĆ: Vratimo se u 2015. godinu, gospodine Pupovac. PUPOVAC: Zamislite situaciju u kojoj ćete 20 godina nakon rata obnavljati ratnu atmosferu, u kojoj ćete kazati - ne možete primjenjivati zakone jer mi mislimo da vas tamo ne treba toliko biti, jer je za nas ćirilica uvredljivo pismo ili iz nekog trećeg razloga. Ja mislim da je neophodno da se razgovara. KNEŽIĆ: Gospodine Pupovac, mi smo u 2015. godini. Hvala vam lijepa na gostovanju u Dnevniku Nove TV. PUPOVAC: Hvala Vama.

Nova TV: Gost je skretao s teme

Na molbu Slobodne Dalmacije da nam prokomentiraju postupak svoje voditeljice, iz Službe za odnose s javnošću Nove TV dobili smo odgovor koji potpisuje PR menadžerica Lidija Bukovac: “Voditeljica Dnevnika Nove TV je svojim moderiranjem intervjua nastojala gosta fokusirati na temu zbog koje je pozvan u emisiju. S obzirom da je sugovornik kontinuirano skretao s teme, voditeljica je morala razgovor u određenom trenutku privesti kraju jer podsjećamo, radi se o programu uživo u sklopu informativne emisije koja se bavi i drugim temama mimo navedene. Kao i mnogo puta do sada gospodin Pupovac će i dalje biti relevantan i cijenjen gost u studiju Nove TV.”
#Intervju #Milorad Pupovac #romina knežić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.