Vijesti Najčitanije

PUSIĆKA U SVOM STILU

PUSIĆKA U SVOM STILU
PUSIĆKA U SVOM STILU: Srbiji ništa ne zamjera, s Nikolićevim četničkim porivima nije upoznata, a krivnja za rat je podijeljena Politika ministrice Pusić ne mijenja se niti u jeku žestokih napada na Hrvatsku, koji stižu od strane Vojislava Šešelja. Mala stranka, za velike karijere - mogao bi biti slogan HNS-a, strančice na čijem čelu sjedi ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Kada smo već kod slogana, šefica diplomacije podičiti bi se mogla sloganom - veliko ministarstvo, za male poteze. A da je to uistinu tako svjedoči njezina mlohava izjava i reakcija na ratnohuškačke poruke koje proteklih dana stižu iz Srbije, a koje iznosi ozloglašeni Vojislav Šešelj, iskazujući među ostalim svoje simpatije upravo prema ministrici Pusić. Naime, premda se od ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić očekivalo da će žestoko reagirati i osuditi rathnohuškačke porive Vojislava Šešelja, ona je u svojem stilu poručila hrvatskoj, ali i srpskoj javnosti da se vanjska politika prema susjednoj zemlji neće mijenjati. Ipak, mlako i mlohavo savjetovala je srpskim kolegama da se od njegovih izjava ograde. U maniri one 'k'o nas bre zavadi' gradit će tako šefica diplomacije dobrosusjedske i prijateljske odnose, dok s druge strane stižu poruke prepune mržnje i osude na račun hrvatskog naroda i hrvatskih generala. No, ovakvo nešto od strane ministrice Pusić iznenaditi bi moglo samo one koji s njenom politikom od ranije nisu upoznati. Ta ne naziva se ministricu Pusić bez razloga ministricom zapadnog Balkana ili pak ministricom regiona. Njezina politika u mandatu koji joj curi iz ruku ionako je usmjerena ka tom cilju, a u skladu s time u svojoj eri nizala je izjavama ovog tipa skandal za skandalom. Izmijenjujući poljupce s predstavnicima srpske vlasti, tako je svojedobno mimo volje hrvatskog naroda podijelila krivnju za rat tvrdeći da su za njega odgovorni neki drugi ljudi, koji su Hrvatsku i Srbiju vodili u to vrijeme. No, tko su to neki drugi ljudi nikada nije odgovorila premda je više nego jasno da srpsku politiku kreiraju deklarirani četnički vojvoda Tomislav Nikolić obučen u odijelo predsjednika, te dakako Aleksandar Vučić - učenici izašli iz Šešeljeve radikalne škole. Ipak, poruke ministrice Pusić ne iznenađuju previše jer upravo je ona ne tako davno izjavljivala da nije upoznata s politikom srpskog predsjednika poznatog po tvrdnji da je Vukovar srpski grad, u kojega se Hrvati nemaju što vraćati. "Nisam upoznata s njegovom radikalnom politikom. Kao što vidite, on je imao jednu politiku i jedne stavove je zastupao tijekom vremena, a kao što se vidjelo iz njegovog intervjua u Frankfurter Allgemeineu, iako ne poriče te stavove, tvrdi da je evoluirao od onda, drugim riječima, nagovještava da bi mogao zastupati neke druge stanove, vidjet ćemo", ispričala je Pusić. Svoju sklonost ka Srbiji pokazala je u trenutku kada je ova država zaočela pregovore s EU jer, kako je tada kazala, ta vijest za nju, ali i Hrvatsku odlična je i važna te stoga Srbima prije ulaska u Uniju ne treba postavljati nikakve uvjete. Svoju politiku šefica diplomacije zorno je prikazala komentirajući oslobađajuću presudu generala Gotovine. "Katkad vam se te presude sviđaju više, a katkad manje, no to je sastavni dio onoga što znači suradnja s Haaškim Tribunalom ili bilo kojom drugom međunarodnom pravosudnom institucijom", 'oduševila' se ministrica. Njena izjava o silovanim ženama Vukovara mnoge je zabezeknula. "Žene žrtve silovanja trebale bi predvoditi gay paradu i tako podržati homoseksualnu zajednicu u Hrvatskoj, jer su i one same žrtve nasilja", izjavila je nepromišljena Vesna Pusić. Govorila je Pusić i o tužbama Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Tako je za beogradski Blic rekla kako je važno da se pokuša naći rješenje, važno je, prema njenim tvrdnjama, riješiti pitanja nestalih, opljačkane imovine i ratnih zločina, a tada bi se moglo razgovarati o povlačenju tužbi.  
  • Autor: Iva Međugorac
  • Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Izvorni članak možete pogledati OVDJE  
#vesna pusić #izjava

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.