Raskol u državnoj vanjskoj politici oko migranata

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić održala je konferenciju za medije na temu „Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama“. ‘Niti jedna država ne može sama riješiti pitanje migracija, svaka država ima suvereno pravo izabrati mjere koje joj odgovaraju vezano uz migracije’, kazala je na početku ministrica Pejčinović Burić, prenosi N1. ‘Države članice se Kompaktom ne obvezuju prihvaćati migrante’, rekla je ministrica. ‘Trenutno su u Hrvatskoj tijeku međuresorne konzultacije oko ovoga dokumenta’, dodala je. Iznenađeni smo najavom da predsjednica neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu, rekla je Pejčinović Burić. Podsjetimo, predstavnici svih država koje ga podržavaju svečano bi ga prihvatili na skupu u Marakešu od 10. do 11. prosinca. Podsjetimo, nakon nekih proturječnih medijskih napisa o tzv. Marakeškom sporazumu, važno je naglasiti da Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije ne stvara nikakvu obvezu za niti jednu državu koja će ga prihvatiti u Marakešu da mora preuzeti migrante, da nema pravo odlučivanja koga će primiti na svoj teritorij i da nema prava zaštiti svoje granice, nego upravo suprotno, teze su MVEP-a. Globalni kompakt se ne potpisuje, baš zato što nije pravno obvezujući, već se prihvaća na političkoj razini, čime šefovi država i vlada konstatiraju izazove s kojima se suočila međunarodna zajednica glede ovog fenomena i njime nastoje doprinijeti ujednačavanju prakse i uvođenju bolje kontrole nad njegovim posljedicama. Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije se odnosi isključivo na regularne migracije. Nastao je iz namjere međunarodne zajednice koja se našla pod, do sada neviđenim, pritiskom migracija da se donese jedan dokument koji bi sadržavao najbolje prakse i mjere za upravljanje regularnim migracijama i tako se smanjio migrantski pritisak koji se sastoji obično od izbjeglica (bježe od ratova i nasilja), prisilnih migranata (uzroci zbog kojih je nemoguć ostanak na jednom mjestu kao klimatske promjene, nefunkcionirajuće države i sl.), te ekonomskih migranata (koji žele bolji život negdje drugdje). Način postupanja s izbjeglicama je već reguliran u međunarodnom pravu kroz Ženevsku konvenciju, a i sada i novim Globalnim kompaktom za izbjeglice, a oni se žele što prije vratiti u državu porijekla kada to dozvole uvjeti. Trebalo je naći način upravljanja prihvatom migranata koji žele ostati živjeti i raditi u drugim, razvijenim državama i omogućiti i migrantima i državama odredišta da kontroliraju njihov ulazak i ostanak. Globalni kompakt je, dakle, pravno neobvezujuć tekst za svaku državu članicu UN-a i svaka država ima suvereno pravo da iz tog dokumenta izabere onaj set mjera koji odgovara njezinoj situaciji. Tako u članku 15. pod naslovom Nacionalna suverenost ovaj dokument kaže: Globalni kompakt potvrđuje suvereno pravo država da odrede svoju nacionalnu migracijsku politiku, te je njihovo pravo da upravljaju migracijama u okviru svoje nadležnosti, u skladu s međunarodnim pravom. Tekst je pregovaran od strane 27 država članica EU jednim glasom kako bi se unijele europske vrijednosti i ciljevi iz zajedničke europske migracijske politike, što je i ostvareno. Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u izradi tog dokumenta i uspjela unijeti sve svoje primjedbe. Inače, u Hrvatskoj je nadležno tijelo za Globalni kompakt Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Protiv tog sporazuma do sada su se izjasnile Austrija i Mađarska još neke zemlje EU, a slijedom toga, u medijima su se pojavile informacije da ni Predsjednica EH Kolinda Grabar Kitarović ne podupire takav sporazum.