Vijesti Najčitanije
RATNI PROFITER(I) PRED ZIDOM
RATNI PROFITER(I) PRED ZIDOM: Tedeschi, gdje je 1.400,000 DM namijenjenih za kupnju oružja 1991.?
Da je hrvatski narod u obranu Hrvatske krenuo goloruk, a nije morao, potvrđuje i takozvana "majka svih pljački", preteča ratnog profiterstva pri čemu je 1.400,000 DM izuzetih za kupnju oružja jednostavno - nestalo...
Nezavisni gradski vijećnik Miro Bulj iznova je otvorio pitanje nestanka novca u iznosu od 1.400,000 DM koje je cetinski kraj dobio za obnovu nakon snažnog potresa koji ga je pogodio 1990. godine. Obzirom da nije bio namjenski utrošen, novac se zbog zahuktavajućeg rata prenamijenio za nabavku oružja koje je hrvatskom narodu tada bilo nužno potrebno. Oružje, međutim, nikada nije kupljeno, a iznos od 1,4 milijuna njemačkih maraka je kao kratkoročna pozajmnica prebačen na sinjsku tvrtku Trgosirovina, koja je novac proslijedila zagrebačkoj tvrtci Meteor Paper u vlasništvu obitelji Tedeschi. Bulj je još prije pet godina pokušao “istjerati mak na konac” i doznati što se dogodilo sa sredstvima namijenjenom za obranu Hrvatske, pa je na jednom od zasjedanja Gradskog vijeća bez umotavanja kazao:
“Pozivam Tedeschija da kaže odakle mu prvi milijun. Je li ga uzeo u Sinju? Radi li se o novcu koji je općina Sinj 1990. dobila za otklanjanje posljedica od potresa, potom ga u iščekivanju velikosrpske agresije prenamijenila za kupnju oružja da bi umjesto oružja, novac krajem 1991. preko “Trgosirovine” završio u Tedeschijevoj tvrtki?”, kazao je Bulj, da bi, pokazujući iznimnu upornost sve tada i prijavio. Prijava za ratno profiterstvo i krađu 1.400,000 DM dostavljena je Državnom općinskom odvjetništvu u Sinju, PU Splitsko-dalmatinske županije i državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Sada, nakon četiri godine iščekivanja, Bulj je opet “oživio” problem i pismom se obratio državnom odvjetniku Dinku Cvitanu:
“Poštovani gospodine Cvitan, Prije dva dana, 22.05. 2015.god. navršile su se pune četiri godine otkako sam podigao kaznenu prijavu na Općinsko državno odvjetništvo u Sinju, Državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, požurnicu 2012. god. i Vama osobno prije pola godine za privatizacijsku pljačku u RH, zbog nestanka 1.4 milijuna tadašnjih DM iz 1991.god. namijenjenih za kupnju oružja za obranu Cetinskog kraja. Nakon četiri godine jedni odgovor je “šutnja”. Ova pljačka bila je prva, preteča “majka svih privatizacijskih pljački” u RH od koje su iznikli današnji hrvatski tajkuni, političari i ugledni građani Sinja i Hrvatske. Gospodine Cvitan, ovo se događalo kad je oružje od velikosrpske agresije narodu cetinskog kraja bilo potrebnije od kruha. Na toj pljački danas su stvorena carstva, dok se krv prolijevala braneći cetinski kraj u “rebama i patikama”, goloruki stajali ispred JNA i četničkih tenkova. Gospodine Cvitan, ratom napaćenom i opljačkanom narodu Sinja i cetinskog kraja kao i brojnim žrtavama Domovinskog rata, radnicima bačenim na ulicu a poglavito zbog budućnosti mladih vaša je obaveza da kažete što je sa 1.4 milijuna tadašnjih DM općine Sinj namijenjenih za kupnju oružja, te da se novac vrati u Cetinski kraj koji danas sa pripadajućom kamatom iznosi preko 20 milijuna eura, a počinitelji kazne u skladu sa Zakonom. Ako ne postupite po Zakonu o nezastarijevanju privatizacijske pljačke i ratnog profiterstva od 13.05.2011. god., donesen je zbog šminke i slobodno ga se može ” objesiti mačku o rep”.
Navodno je upravo Emil Tedeschi u rujnu 1993. na sastanku s čelnicima novih gradova i općina zatražio obročnu otplatu duga, uz obećanje da će isti biti vraćen. Obećanje nije ispunjeno i dug do danas nije vraćen.
“Donesen je Zakon prema kojemu ratno profiterstvo ne zastarijeva. Posuditi novac za oružje i ne vratiti ga je klasičan primjer ratnog profiterstva. Zato vjerujem da će državni odvjetnik Mladen Bajić pokrenuti istragu, da će krivci biti kažnjeni i da će gradovi i općine s područja Cetinskog kraja dobiti svoj novac!”, izjavljivao je naivno Miro Bulj još prije četiri godine, no sada je sve svoje nade preusmjerio na Dinka Cvitana koji bi u maniri dosadašnje tradicije mogao zaključiti kako je novac “popapala maca”.
