Vijesti Najčitanije
Ratovao je u Hrvatskoj dobrovoljačkoj legiji, preživio Bleiburg...
ARGENTINSKI HRVAT PREMINUO U 103. GODINI Ratovao je u Hrvatskoj dobrovoljačkoj legiji, preživio Bleiburg
Argentinski Hrvat Kazimir Kovačić, aktivan član hrvatske zajednice i dobitnik visokog priznanja Argentinske Republike, preminuo je u 103. godini života, javlja Croacias Totales.
Kazimir Kovačić rođen je u Puli 24. ožujka 1914. Otac Alexandar i majka Elvira s malenim Mirom preselili su ubrzo u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Kada je Jugoslavija 1. rujna 1939. godine objavila vojnu mobilizaciju i Kazimir je mobiliziran. Do kapitulacije Jugoslavije u travnju 1941. bio je pričuvni potporučnik.
Nakon kapitulacije, uključio se u razoružavanje jugoslavenske vojske. U Karlovcu, gdje je djelovalo zapovjedništvo novoformirane hrvatske vojske, stavio na raspolaganje kao pričuvni časnik.
Uključio se u dobrovoljačku postrojbu i rat protiv Sovjeta
Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941., pozvan je da se kao časnik uključi u dobrovoljačku postrojbu koja je na strani Njemačke ratovala protiv Rusije. Zanimljivo, u to je doba u Zagrebu bilo mnogo ukrajinskih studenata i gotovo svi su se dobrovoljno uključili.
Nakon što je u Njemačkoj dobila službeni status, Kazimirova postrojba dobila je naziv Hrvatska dobrovoljačka legija. Poslana je u Ukrajinu. Prije nego što su stigli na odredište, bili su priključeni Stotoj diviziji, na čelu s generalom Wernerom Ottom Sanneom (koji je 1952. umro u sovjetskom logoru Krasnopol).
Tijekom 1943. i početkom 1944. Kazimir je premješten u Karlovac. Bio je zapovjednik blindiranog vlaka koji je nadgledao i osiguravao redovni protok vlakova u toj zoni. Kasnije je premješten u Markuševac, gdje je bilo sjedište Hrvatskog oklopnog zapovjedništva. Tamo je ostao sve do kraja rata.
Marš smrti
6. svibnja, nakon kapitulacije Njemačke, cijela se jedinica povukla iz Markuševca i uputila prema Sloveniji, s ciljem da se predaju Saveznicima, u skladu s predviđenim planom Ministarstva hrvatske vojske. Od tog dana, nakon raznih vojnih epizoda i sukoba s partizanima, koji su nastojali spriječiti predaju, stigli su u Bleiburg 15. svibnja 1945.
S obzirom da nije uspio pokušaj prelaska granice i predaje Saveznicima, slijedila je bezuvjetna predaja. 16. svibnja započeo je 'marš smrti'. Kazimir je prošao cijeli put, dug 600 kilometara, od Bleiburga do Kovina u Srbiji. Pješačilo se gotovo četiri mjeseca.
Vijesti o okrutnim postupcima nad zarobljenicima stigle su i do ušiju Saveznika pa je ubrzo stigao nalog za oslobađanje zarobljenika koncentracijskog logora Kovin. Svaki je zarobljenik dobio dokument o oslobađanju, s nalogom da se uputi u rodno mjesto i preda tamošnjim vlastima te na taj način bude ponovo uhićen.
Kazimir se iz Kovina uputio u Zagreb, gdje ga je čekala supruga. Trebalo mu je mjesec dana da se fizički oporavi. Nije izlazio iz kuće i planirao je svoj odlazak iz Jugoslavije.
Najrizičnija operacija u životu
U listopadu 1945. izvršio je najrizičniju operaciju u svom životu. Morao je izaći iz kuće, voziti se tramvajem usred bijela dana, kupiti voznu kartu i putovati vlakom, a da ga nitko ne prepozna. Prošavši Ljubljanu (Sežana), prisilno je sišao s vlaka i bio saslušan od OZNA-e. Umjesto da siđe u rodnoj Puli, nastavio je put za Trst, unatoč strogim kontrolama.
Poslije nekog vremena mu se pridružila i supruga Nada. U Trstu su živjeli dvije godine. Dana 31. prosinca 1947. ukrcali su se na brod Santa Cruz, u organizaciji Međunarodne organizacije za izbjeglice (IRO), i uputili za Buenos Aires. gdje su stigli 21. siječnja 1948.
Kazimir i Nada u Argentini su dobili dvoje djece, Danimira i Vesnu, a kasnije i petero unučadi. On je najprije radio kao metalurški radnik, da bi kasnije osnovao vlastitu građevinsku tvrtku.
Dobitnik visokog priznanja Argentine
Bio je aktivan član hrvatske zajednice, podupirao i pomagao brojne dobrotvorne i kulturne aktivnosti. Suosnivač je Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba i suradnik revije Studia Croatica od samih početaka. Godinama je, također, surađivao u financiranju časopisa Kroatische Berichte, koji su u Njemačkoj izdavali novinari Ivona Dončević i Stjepan Šulek te Hrvatske revije, koju je izdavao prof. Vinko Nikolić u Barceloni. Neumorni je suradnik hrvatskog Caritasa i drugih hrvatskih iseljeničkih udruga.
Dana 18. kolovoza 2006. Zastupnički dom Kongresa Argentinske Republike dodijelio je g. Kovačiću visoko priznanje 'Mayor Notable Argentino', kao zaslužnom i istaknutom Argentincu starije dobi.
