Razbijanje stereotipa o hrvatskoj političkoj emigraciji kao ustašofilima i ekstremnim desničarima

Centar napominje kako su po završetku Drugog svjetskog rata Tito i njegova vlada dobili veliki legitimitet u svijetu, između ostaloga zahvaljujući banu Ivanu Šubašiću koji je uime Hrvatske seljačke stranke kao član Jugoslavenske kraljevske vlade u Londonu pristao na dogovor s Titom.

Još uvijek se jako malo zna o bogatoj, burnoj i često tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u njegovoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika, a nepoznavanje jezika, kulturološki šok, otežavali su proces asimilacije i integracije u novim sredinama. S druge strane borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta čvrsto se njegovala, navodi Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva u svojoj najavi međunarodne konferencije "Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću", koja će se održati 21. i 22. veljače 2019. u Hrvatskoj matici iseljenika. Organizator dalje piše kako je posebno zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije koja, prema njihovim riječima, u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Ističe i kako bi trebalo mnogo vremena i prostora da se da odgovor zašto je to tako. "Jedan od razloga zašto organiziramo ovu konferenciju jest činjenica da je hrvatska politička emigracija kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu imala važnu ulogu u društveno-političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću. Jugoslavensko narodno vijeće, u kojem su Hrvati imali jednu od glavnih uloga, dalo je veliki doprinos 1918. godine u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca to jest prve Jugoslavije. Vrijeme djelovanja Hrvatske seljačke stranke u Europi i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine bio je drugi važan period u djelovanju hrvatske političke emigracije", piše u pozivu. Centar napominje kako su po završetku Drugog svjetskog rata Tito i njegova vlada dobili veliki legitimitet u svijetu, između ostaloga zahvaljujući banu Ivanu Šubašiću koji je uime Hrvatske seljačke stranke kao član Jugoslavenske kraljevske vlade u Londonu pristao na dogovor s Titom. "Hrvatska politička emigracija u periodu između 1945. – 1990. u zahtjevnim i teškim okolnostima aktivno je djelovala i nastavila s očuvanjem i širenjem ideje o pravu hrvatskog naroda na slobodnu i demokratsku Republiku Hrvatsku. Opće je poznato da je u Domovinskom ratu hrvatsko iseljeništvo, uključujući i njegove političke organizacije, dalo veliki doprinos u obrani domovine od velikosrpske agresije i Jugoslavenske narodne armije", naglašava se u dopisu. Uz ove povijesne činjenice, otkriva Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, u hrvatskoj javnosti kao i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika, nažalost, i dalje često prevladava stereotip o hrvatskoj političkoj emigraciji kao o ustašofilima i ekstremnim desničarima. "Ovu konferenciju organiziramo kako bismo demistificirali ulogu hrvatske političke emigracije u dugoj borbi za neovisnost hrvatske i upoznali hrvatsku javnost s akterima i događajima iz toga vremena. Kako bismo to postigli, potrebno je i nužno potaknuti znanstvenike i znanstvene institucije da istražuju i pišu, možemo slobodno reći, o najneistraženijem dijelu moderne hrvatske povijesti", zaključeno je u dopisu. U nastavku donosimo detaljan program... Četvrtak 21. veljače 2019. 09.00 – 9.30 POZDRAVNI GOVORI: Marin Sopta, predsjednik – Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Zagreb Mijo Marić, ravnatelj – Hrvatska matica iseljenika, Zagreb 9.30 – 10.30 PLENARNA IZLAGANJA Moderator – Mijo Korade 1. Jure Krišto, Proces čišćenja memorije: emigrantska Hrvatska revija i historiografija 2. Vladimir Šumanović, Istaknuta historiografska djela hrvatske emigracije u razdoblju socijalističke Jugoslavije 3. Tomislav Sunić, Hrvatska revija i prilozi o postmoderni u hrvatskoj emigraciji 4. Danijel Jurković, Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze 10.30 – 11.30 PANEL 1: Moderator – Marin Knezović 1. Ante Beljo, Hrvatska seljačka stranka od 1905. do danas 2. Marina Perić Kaselj, Hrvati u Južnoj Americi: Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana 3. Mario Jareb, Hrvatsko domobranstvo kao dio Ustaško-domobranskog pokreta od 1931. godine do Drugog svjetskog rata 4. Marin Sopta, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski oslobodilački pokret od 1945. do 1990. 11.30 – 12.00 STANKA ZA KAVU 12.00 – 13.00 PANEL 2: Moderator – Vice Batarelo 1. Mijo Korade, Hrvatski iseljenički savez 2. Tomislav Đurasović, Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku 3. Wollfy Krašić, Akcije Hrvatskog narodnog vijeća u vrijeme bolesti i smrti Josipa Broza Tita 4. Nikola Štedul, Razlozi za utemeljenje Hrvatskog državotvornog pokreta 1981. 5. Gojko Borić, Program emigrantskog časopisa "Poruka slobodne Hrvatske" 13.00 – 14.00 PANEL 3: Moderator – Ivan Tepeš 1. Miro Akmađa, Krunoslav Draganović – “trn u oku“ jugoslavenskom komunističkom režimu 2. Ivan Miletić, Dr. Jure Prpić (1920. – 2009.) povjesničar hrvatskog iseljeništva u Americi. 3. Tanja Trošelj Miočević, Bogdan Radica – diplomat, publicist i novinar 4. Marko Zadravec, Dušobrižničko djelovanje Vilima Cecelje (1909. – 1989.): političke okolnosti II. Svjetskog rata i poraća. 14:00 RUČAK Petak 22. veljače 2019. 10.00 – 11.00: PANEL 4: Moderator – Marin Sopta 1. Jure Vujić, Revolucionarna strategija hrvatske političke emigracije u kontekstu hladnog rata: nedoumice, dileme oko legitimiteta nasilne borbe i pojmovno razbistravanje „terorističke“ paradigme 2. Marin Knezović, Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. stoljeća 3. Bože Vukušić, Udbine "specijalne akcije" kao dio politike beogradskoga režima protiv hrvatskog političkog iseljeništva 4. Anđelko Mijatović, Nacionalni mučenik Bruno Bušić, žrtva jugoslavenskog državnog terora 11.00 – 11:30 STANKA ZA KAVU 11.30 – 12:30 PANEL 5: Moderator – Tanja Trošelj Miočević 1. Vice John Batarelo, Hrvati u Australiji – Maštanje o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja 2. Ivan Tepeš, Vladko Maček ili Juraj Krnjević? Percepcija dvojice čelnika HSS-a u političkoj emigraciji od 1945. do 1965. 3. Marko Parađik, Povijest Hrvatske republikanske stranke od 1951. do 1991. 4. Vlado Glavaš, Hrvatski domobranski nogometni klub "Hrvat" iz Chicaga 12:30 – 13:30 PANEL 6: Moderator – Marina Perić Kaselj 1. Mislav Rubić, Političko djelovanje dr. Ante Cilige u iseljeništvu od 1945. do 1991. godine 2. Stipe Ledić, Politička misao dvorskog agenta Josipa Keresturija 3. Vlatko Smiljanić, Mara Matočec i iseljenički HSS 4. Domagoj Novosel, Život i djelovanje emigranta Nikole Holjevca Dodajmo na kraju kako je suorganizator ovog događaja Hrvatska matica iseljenika. Moja Hrvatska / vecernji.hr