Vijesti Najčitanije
Razbijena spomen ploča oslobođenim hrvatskim vojnicima; bi li preživjela da je bila dvojezična?
"Do sada smo bezbroj puta iskazali želju za otvorenim dijalogom, tražili mogućnosti suradnje i po pitanjima zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata. Naznačili pravo na ratnu odštetu. Pružajući ruku pomirenja, dobivamo pljusku", poručuju iz Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
U Tepljuhu je kamenom razbijena spomen ploča koja obilježava razmjenu zarobljenika u Domovinskome ratu. Tim je povodom Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora objavilo priopćenje koje donosimo u cijelosti:
"HDLSKL najoštrije osuđuje namjerno razbijanje Spomen ploče u Tepljuhu, postavljenu u znak sjećanja na prvu razmjenu logoraša srpskih koncentracijskih logora 13. na 14. kolovoza 1991. godine, kada je oslobođeno 54 hrvatskih vojnika i policajaca.
Dana 31. srpnja 2019. godine izvijestili smo PU Šibensko-kninsku o razbijanju Spomen ploče u Tepljuhu.
Spomen ploča je postavljena povodom Dana sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora tijekom Domovinskog rata, koji se svake godine obilježava 14. kolovoza. Ploča u Tepljuhu postavljena je kao spomen na logoraše koji su bili zatočeni u srpskim logorima u Kninu (Stara Bolnica, Kula, Vojarna i logor Golubić).
Kroz te logore prošlo je više tisuća logoraša, koji su u ondje bili zatvoreni bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja.
U kninskim je logorima zbog zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša.
Na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranim djelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine nalazilo 70-ak logora na poznatim lokacijama (od toga je 30 bilo na području okupirane Hrvatske). Od preko 30 000 zarobljenih osoba (od toga 3000 žena i 500 djece) njih oko 2500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli od posljedica zlostavljanja.
Za 804 zatočenika još se uvijek ne zna mjesto zatočenja, stradanja ili smrti i već 27 godina se vode kao nestali. Do sada su postavljene tek 22 spomen ploče na mjestima bivših logora i to isključivo na hrvatskom teritoriju, što je veliki pokazatelj da Srbija i tzv. Republika Srpska ne žele priznati svoje zločine.
Bacanje kamena na Spomen ploču je napad na vrijednosti Domovinskog rata i to uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti kao i Dana hrvatskih branitelja.
HDLSKL Podružnica splitsko-dalmatinske županije najoštrije osuđuje čin razbijanja Spomen ploče te upozorava i jasno istiće da svjedočimo opetovanim napadima koji nam dolaze s istog mjesta kao i '90-ih.
Do sada smo bezbroj puta iskazali želju za otvorenim dijalogom, tražili mogućnosti suradnje i po pitanjima zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata. Naznačili pravo na ratnu odštetu. Pružajući ruku pomirenja, dobivamo pljusku.
Razbijanje Spomen ploče, na žalost, moramo shvatiti kao znak upozorenja svim hrvatskim braniteljima, kao i svim stradalnicima u Domovinskom ratu – DA SE NE ZABORAVI.
HDLSKL Podružnica Splitsko-dalmatinska dana 3. kolovoza 2019. godine u Glini svečano otvara Spomen sobu – Logor Glina, a povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja kao i Dana Grada Gline, uz nazočnost hrvatske predsjednice, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović.
Bacanje kamena na Spomen ploču u Teplju je jasna i otvorena poruka počinitelja i napad na sve vrijednosti Domovinskog rata, kao i institucije Republike Hrvatske.
Znači li to da tzv. SAO Krajina i dalje postoji? Bi li ploča ostala čitava da je bila dvojezična?"
