Vijesti Najčitanije

Razočaran odgovorom na koronavirus: Otišao čelni čovjek vodeće znanstvene institucije Europske unije

Razočaran odgovorom na koronavirus: Otišao čelni čovjek vodeće znanstvene institucije Europske unije

Predsjednik Europskog istraživačkog vijeća, vodeće znanstvene institucije Europske unije, podnio je ostavku nakon što nije uspio uvjeriti Bruxelles da pokrene opsežan znanstveni program za borbu protiv Covida-19.

Profesor Mauro Ferrari, kojemu je 1. siječnja započeo četverogodišnji mandat na funkciji čelnika vodeće znanstvene institucije u Europi, uručio je u utorak poslijepodne svoju ostavku predsjednici Europske komisije, Ursuli von der Leyen.

„Veoma sam razočaran odgovorom Europske unije na Covid-19,“ rekao je u izjavi za Financial Times.

Pandemija je dovela do novih napetosti unutar Unije te je izazvala kritike koje tvrde da neke zemlje Europske unije ne surađuju i ne pokazuju solidarnost sa zemljama koje su najviše pogođene koronavirusom.

„Europskom istraživačkom vijeću pridružio sam se kao gorljivi podupiratelj Europske unije, [međutim] kriza povezana s Covidom-19 potpuno je promijenila moja stajališta, iako ću i dalje entuzijastično podržavati ideale međunarodne suradnje.“

Europsko istraživačko vijeće, koje je osnovano 2007. godine s ciljem financiranja najboljih znanstvenika u Europi, postalo je jedna od najuglednijih agencija za financiranje u svijetu, čiji proračun iznosi oko 2 milijarde eura godišnje. Profesor Ferrari, jedan od prvih znanstvenika u području nanomedicine talijansko-američkih korijena, izjavio je da ovaj sukob s Europskom komisijom traje od početka ožujka „kada je postalo očito da će pandemija postati tragedija neslućenih razmjera“.

Rekao je da je tada predložio uspostavu posebnog programa ERC-a za borbu protiv Covida-19.

„Smatrao sam da je u trenucima poput ovih potrebno omogućiti najboljim znanstvenicima u svijetu resurse i mogućnosti za borbu protiv pandemije pomoću novih lijekova, novih cjepiva, novih dijagnostičkih alata i novih znanstveno utemeljenih bihevioralnih dinamičkih pristupa, koji će zamijeniti često improvizirane intuicije političkih čelnika,“ dodao je.

Međutim, Znanstveno vijeće Europskog istraživačkog vijeća, koje je upravno tijelo ERC-a, jednoglasno je odbacilo tu ideju rekavši da Vijeće ima ovlasti za financiranje istraživanja prema načelu „odozdo prema gore“ koja su predložili znanstvenici, a ne velikih programa prema načelu „odozgo prema dolje“ s ciljevima koje su postavili čelnici Europske unije. „Ja sam tvrdio da sada nije vrijeme da se znanstveno vodstvo pretjerano brine oko suptilnih razlika između istraživanja prema načelu „odozgo prema dolje“ i „odozdo prema gore,“ rekao je prof. Ferrari, koji je proveo veći dio svoje karijere kao ugledni znanstvenik koji se bavi istraživanjima raka u SAD-u.

Napomenuo je da je dobio drugu priliku kada je Ursula von der Leyen zatražila njegovo mišljenje po pitanju rješavanja ove pandemije, prenosi Financial Times.

„Sama činjenica da sam izravno surađivao s njom izazvala je pomutnju u međunarodnoj politici,“ rekao je.

„Prijedlog je upućen različitim razinama unutar uprave Europske komisije, gdje se vjerojatno raspao prije nego što je proveden u djelo“. Glasnogovornik Europske komisije zahvalio se profesoru Ferrariju za njegov rad te je izrazio žaljenje zbog njegove ostavke „u ovoj ranoj fazi njegova mandata“ i poželio mu svako dobro u budućnosti.

Komisija planira sastaviti povjerenstvo koje će mu što prije pronaći zamjenu. Glasnogovornik je priopćio da 50 tekućih ili dovršenih projekata Europskog istraživačkog vijeća daje svoj doprinos odgovoru na Covid-19.

Druge znanstvene mjere za krizu na razini Europske unije uključivale su podržavanje 18 hitnih istraživanja njemačke tvrtke CureVac koja radi na pronalasku potencijalnog cjepiva. Dužnosnici Europske unije priopćili su da se drugi članovi Znanstvenog vijeća ERC-a nisu složili s idejom prof. Ferarrija da se institucija usredotoči na kratkoročni odgovor na pandemiju, tvrdeći da se druge strukture Europske unije nalaze u boljoj poziciji da to učine. Komisija je bezuspješno pokušala pronaći rješenje.

Požalio se na potpuni izostanak koordinacije zdravstvenih politika među članicama

Profesor Ferarri se požalio na „potpuni izostanak koordinacije zdravstvenih politika među državama članicama, opetovano protivljenje inicijativama kohezivne financijske podrške i rasprostranjene jednostrane odluke o zatvaranju granica“ u Europskoj uniji.

Janez Lenarcic, povjerenik za upravljanje krizom u Europskoj uniji, izjavio je u utorak da države članice u početku nisu pružile potrebnu pomoć Italiji kada je u toj zemlji naglo porastao broj smrtnih slučajeva. „Nije pružen odgovarajući odgovor kada je Italija zatražila pomoć od drugih država članica Europske unije,“ rekao je u utorak novinarima u Bruxellesu, kada je priopćio planove za slanje liječnika i medicinskih sestara iz Rumunjske i Norveške u Italiju. „Ali sada su se stvari promijenile.“

Ferrari, koji je ostao izvanredni profesor na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta Washington u Seattleu, otkrio je da će sada pokušati uspostaviti međunarodnu istraživačku inicijativu za borbu protiv Covida-19 iz SAD-a.

Izvor:Narod.hr

Autor: MD/Foto: Snimka zaslona

#ostavka #COVID-19 #Mauro Ferrari

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.