Vijesti Top vijest

Razotkrivanje Josipa Manolića (prvi dio)

Razotkrivanje Josipa Manolića (prvi dio)
FELJTON Ne želim zvučati grubo, ali i Josip Manolić će jednog dana umrijeti. Zato je vjerojatno i osjetio potrebu pisanja svojevrsnog političkog testamenta. Politikom se bavi dulje, nego što je prosječan životni vijek čovjeka, konkretno, još od 1937. Prije dvije godine, objavio je knjigu: „Politika i domovina“ s podnaslovom „Moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku“ koja predstavlja njegovu biografiju, naravno, onako kako je sam Manolić vidi, odnosno,želi da je prezentira javnosti. Neovisno o tome što mu ne treba vjerovati, njegovo djelo je vrijedno svjedočanstvo vremena koje je obilježilo i oblikovalo suvremenog hrvatskog čovjeka i u konačnici stvorilo državu kakvu danas imamo. Država domoljuba? Dok se dio Hrvata zgraža nad ponašanjem i postupcima premijera Plenkovića i izvršne vlasti, nije naodmet podsjetiti se na neke detalje iz prošlosti koji su nam već tada mogli najaviti, u kakvoj državi ćemo u budućnosti živjeti. To je država u kojoj mali čovjek, domoljub, zapravo nema što tražiti. U njoj vladaju neki drugi odnosi i nije krivo ako ustvrdimo kako „Udba“, i dalje rukovodi Hrvatskom. Prije svega, Josipa Manolića treba znati čitatim ili drugim riječima, za bolje razumijevanje, potrebno ga je čitati između redova. U prvom dijelu analize njegove knjige, pozabavit ćemo se s najvećom hrvatskom ranom- Vukovarom. Manolić tako piše: „ Manje je danas poznata činjenica da je Vukovar bio jedna od malobrojnih općina gdje HDZ na izborima 1990. nije dobio većinu. Političku prevagu u toj su općini zajedno dobili SDP i SDS. Sukladno toj većini postavili su i svojega predsjednika općine Slavka Dokmanovića. On, a i nemali broj vijećnika, svojim se stavovima nisu uklopili u hrvatsku politiku. Točnije rečeno, od samog su početka pokazivali otvoreni oporbeni stav prema novoj vlasti. Ta je pozicija, sukladno interesima Miloševićeve klike, postupno kulminirala prema radikalizmu i potpunoj negaciji službenog Zagreba. Radikalizam je sa sobom nosio zaoštravanje, ne samo političko i promidžbeno, nego i policijsko i vojno.“ Josip Manolić, znači, istinito navodi kako su SDP i SDS zajedno formirali vlast, ali ovo činjenicu ne elaborira. U stvarnosti, radilo se o koaliciji koja je zajedničkim glasovima vijećnika izabrala Slavka Dokmanovića za predsjednika općine Vukovar. Ratni zločinac gradonačelnik Slavko Dokmanović kasnije je bio gradonačelnik Vukovara tijekom okupacije grada. Radi se o notornom ratnom zločincu, koji je odgovoran i za Ovčaru, a isti je skončao počinivši samoubojstvo 1998 u Haagu. Ponavljam, izabran je glasovima SDP-ovih vijećnika. SDP, tada „Stranka demokratskih promjena“, ne samo da nije htjela neovisnu hrvatsku državu, već se i na prvim demokratskim izborima svrstala uz pobunjene Srbe. Manolić ovdje namjerno ne navodi Gorana Hadžića, još jednu bitnu figuru koja povezuje SDP i SDS. U proljeće 1990, na istim izborima, Goran Hadžić kao član Saveza komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena izabran je za odbornika Skupštine općine Vukovar. Tek nakon toga je pristupio Srpskoj demokratskoj stranci i 10. lipnja postao predsjednik SDS-a za Vukovar. Daljnji detalji biografije ovog ratnog zločinca uglavnom su poznati, ali trebali bi se zamisliti nad time da su ovakvi kadrovi proizašli iz SDP-a. Tko je odgovoran što su se uopće našli na listama te stranke na izborima? Ivica Račan. Je li itko ikada potegnuo pitanje odgovornosti njega i čitave stranke? Nije, idemo dalje. Teze o Goranu Hadžiću Josip Manolić u daljnjem tekstu ipak spominje Gorana Hadžića, samo u potpuno drugom, može se reći, šokantnom kontekstu. „Cilj hrvatske politike tada generalno, ali i u ovom konkretnom slučaju, bio je da što više razgovaramo i na taj način dobivamo na vremenu. U tom je kontekstu poznato zarobljavanje Gorana Hadžića, jednog od vođa istočno-slavonskih Srba, prilikom akcije na Plitvicama poznatije pod nazivom krvavi Uskrs. U znak želje za građenjem dobrosusjedskih odnosa, Slavko Degoricija mu je tada poklonio službeni pištolj. Iz toga su se razvile dvije priče. Jedna je govorila da je Degoricija zapravo u dosluhu s četnicima u istočnoj Slavoniji, a po drugoj su Hadžića optuživali da je u kontaktu s hrvatskom policijom kao naš agent. Ništa od toga nije bilo istina. Smisao je takva čina dobre volje bilo otupljivanje oštrice radikalizma i stvaranje uvjeta za dogovorno rješavanje problema.“ Ako je i od Josipa Manolića, previše je. Slavko Degoricija tada je bio zamjenik ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca. U isto vrijeme kada je pokošen mecima pobunjenika ubijen Josip Jović, Slavko Degoricija koji je u stvari operativni zapovjednik hrvatske policije daruje Goran Hadžiću službeni pištolj i to Manolić objašnjava velikom željom za mir. Onaj tko želi mir, ne daruje pištolje. Iako, s obzirom na tadašnju nadležnost i moć nije sklon optuživati državni vrh kojem je i sam pripadao za provokacije, Manolić ipak dio krivnje za sukob pripisuje i hrvatskoj strani. Posebno se osvrće na ulogu Tomislava Merčepa: „Često se spominju i neke provokacije koje su se zbivale u samom Vukovaru, mahom vezane za Tomislava Merčepa, iako to tada nije i formalno dokazano (nismo htjeli dokazati istinu), gdje su tijekom proljeća i ljeta iste godine nestali neki srpski politički aktivisti, a tijela nekih od njih pronađena su u Dunavu.“ Ovdje Josip Manolić namjerno pakira Merčepu, ali pritom ne navodi o kojim se aktivistima radi. Ako se zna čime su se ti ljudi bavili, onda se valjda zna i njihov puni identitet. Nedavno su i neki predstavnici srpske nacionalne manjine u Vukovaru ponovili slične optužbe i ponovno se baratalo isključivo brojkama, ali nitko i dalje ne navodi imena i prezimena tih ljudi. Iz svega možemo zaključiti kako se radi o planiranoj manipulaciji kojoj je cilj prebaciti odgovornost za rat na Hrvate i to one pojedince koji nisu bili pripadnici tajne službe bivše države, niti su imali praktičnu kontrolu nad situacijom te dobre veze i s neprijateljskom stranom. Zbog toga si i danas trebamo postaviti pitanje: Tko je naš pravi i najveći neprijatelj? Srbi, ili „Udba“? (nastavlja se..)
#razotkrivanje #Josip Manolić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.