Repecki: Što će carinicima podaci o bankovnim računima građana?

Što više ljudi ima mogućnost pristupa podacima, to je veća vjerojatnost zloupotrebe

Prvo što pada napamet kada se vidi tko će sve imati pristup podacima jest pitanje privatnosti i opasnosti od curenja tih informacija. Što je krug osoba koje mogu pristupiti tim podacima širi, to je, naravno, veća mogućnost njihove zloupotrebe.

Iako ovaj zakon nije ideja Ministarstva financija, već se radi o prenošenju EU Direktive o sprječavanju novca, njome je propisana mogućnost imenovanja jednog ili više tijela koje će moći direktno pristupati podacima o računima građana, a autori hrvatskog zakona odlučili su se taj popis znatno proširiti. 

Institucije su i do sada imale alate za borbu protiv kriminala, pa se nisu baš iskazale

Nekome bi se ovo proširenje ovlasti pojedinih institucija moglo učiniti pozitivnim, jer će, kao, imati dodatne alate za progon kriminalaca. No, praksa je pokazala da se strogoća obično trenira na običnim ljudima, dok pravi kriminalci, nekim čudom, uglavnom prolaze ispod radara.

Ministarstvo financija i druge institucije, poput Hrvatske narodne banke i do sada su imale sve alate kojima su mogle detektirati sumnjive financijske transakcije i imovinu za koju se može posumnjati da je stečena na ilegalne načine, pa se to izuzetno rijetko događalo. O tome svjedoče brojne afere.

Da sustav slabo funkcionira dokaz su brojne afere

Dovoljno se sjetiti afere Janaf u kojoj je Dragan Kovačević, direktor te državne kompanije optužen za primanje mita. Spominjali su se veliki iznosi gotovine, stanovi koji su primani kao mito, ali porezne vlasti godinama nisu uočile ništa sumnjivo. 

Ili, na primjer, afere s osječkim sucima, koji su također optuženi za primanje mita, te je nekima od upletenih u tu aferu i utvrđen nesrazmjer između prihoda i imovine, ali tek nakon što ih je prokazao Zdravko Mamić, što opet znači da sustav nije unaprijed uspio detektirati da nešto ne štima. Upravo bi porezne vlasti trebale biti prve od kojih kreću ovakve afere, a ne posljednje.

Umjesto lova na sumnjive milijune, bave se prodavačima na tržnicama

Umjesto lova na sumnjive milijune, porezne vlasti prečesto svoje resurse troše na otkrivanje banalnih prekršaja. Recimo, jedna od institucija koja će po novome imati pristup bankovnim računima građana – carina, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju izgubila je dobar dio posla jer prema Italiji, Sloveniji i Mađarskoj od tada nema carinske kontrole, pa ih se sada može vidjeti kako obilaze tržnice ne bi li ulovili nekog u prekršaju i naplatili nekoliko stotina kuna kazne.

Teško je dokučiti ijedan razlog zbog kojeg bi carina trebala imati pristup informacijama o bankovnim računima građana. Kao što smo već spomenuli, što je krug osoba s pristupom podacima širi, to je veća vjerojatnost da će doći do njihove zloupotrebe. Na primjer, prije otprilike mjesec dana uhićen je ‘šef carine na Bajakovu i to zbog krađe meda, ulja i sira iz carinskog skladišta. Sigurno nitko ne bi volio da mu takav tip klikom miša može izlistati bankovne račune.

 

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva Portala dnevnih novosti.