Vijesti Najčitanije

Robert Podolnjak: Zbog čega je surađivao na kreiranju referendumskih pitanja inicijative ‘Narod odlučuje’ i tko ugrožava demokratske procese

Robert Podolnjak: Zbog čega je surađivao na kreiranju referendumskih pitanja inicijative ‘Narod odlučuje’ i tko ugrožava demokratske procese
Iako im se spočitavalo pitanje koje se odnosi na zastupnike nacionalnih manjina, argumentirajući kako se manjinama na ovaj način žele uskratiti stečena prava te da nije u skladu s Ustavom, čini se kako ovi argumenti ipak nemaju stvarno uporište. 1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi: „Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva. Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova. U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 4% važećih glasova birača. Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.“ 2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi: „Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.“ Pitanja su ovo s kojima na referendum želi izaći inicijativa “Narod odlučuje”, a ako je suditi prema dosad prikupljenim potpisima za referendum – i veliki broj hrvatskih građana. Iako im se spočitavalo pitanje koje se odnosi na zastupnike nacionalnih manjina, argumentirajući kako se manjinama na ovaj način žele uskratiti stečena prava te da nije u skladu s Ustavom, čini se kako ovi argumenti ipak nemaju stvarno uporište. Naime, jedan od sukreatora oba referendumska pitanja je Most – ov Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava te nositelj predmeta Izborni sustavi i Izborno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ujedno i saborski zastupnik i član saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav. “Pitanja su u skladu s Ustavom”, odbacuje prof. Podolnjak kritike pritom dodajući kako je gostovao na brojnim tribinama na kojima je detaljnije i šire obrazlagao referendumska pitanja – kao profesor, a ne u ulozi političara. Jedna od takvih organizirana je 14. svibnja na Filozofskom fakultetu u organizaciji studenata, a prof. Podolnjak je tada upozorio da je upravo sam izborni sustav najmanipulativnije sredstvo politike, zbog čega ga je potrebno ugraditi u Ustav. Podolnjak je na spomenutoj tribini još dodao kako u nizu znanstvenih članaka već godinama tvrdi kako temeljna izborna pitanja treba konstitucionalizirati, odnosno staviti ih u Ustav, a ne prepustiti ih zakonodavcu koji je posljednjih desetljeća vrlo često mijenjao izborna pravila i čitav izborni sustav tako da je u hrvatskom slučaju lako govoriti o izbornom inženjeringu i jasnim manipulacijama u hrvatskom zakonodavstvu. Upravo iz ovih razloga Most – ov saborski zastupnik konzultiran je od strane inicijative “Narod odlučuje”, a kako nam otkriva, kao ustavni stručnjak surađivao je i na prvotnom pokušaju referenduma kojim se u Ustav željelo unijeti načelo preferencijalnog glasovanja. “S referendumskim inicijativama počeo sam surađivati puno prije političkog angažmana u Most – u”, ističe prof.Podolnjak te dodaje kako mu je bitno da birači sami definiraju svoj stav i kakav izborni sustav žele. Osvrćući se na tvrdnje o opstrukciji od strane gradonačelnika i načelnika pri prikupljanju potpisa za referendum, prof. Podolnjak ističe kako niti jedan gradonačelnik ili načelnik ne mogu ocjenjivati je li nešto ustavno ili nije. “Ocjenu o ustavnosti može donijeti samo Ustavni sud, a ponašanje gradonačelnika i načelnika možemo nazvati opstrukcijom demokratskog procesa. Oni za takvo ponašanje nisu imali nikakva zakonska utemeljenja”, zaključuje prof. Robert Podolnjak te dodaje kako su ovi problemi bitno utjecali i na broj prikupljenih potpisa incijative.
#robert podolnjak #promjene izbornog zakona

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.