Sabor raspravlja o 'lex Perković'

Sabor razmatra tri prijedloga izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama Europske Unije.

Hrvatski sabor razgovara objedinjeno o tri prijedloga izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU, poznatog i kao 'lex Perković' koje predlažu Vlada, HDZ i nezavisna Jadranke Kosor. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kratko je obrazložio da se zakon mijenja po pitanju stupanja na snagu. 'Ne znam što bi više rekao nakon svih rasprava. Smatram da smo dovedeni u nepovoljnu poziciju i ne možemo je sanirati jer se o tome nije pregovaralo. Sada smo skratili rok stupanja na snagu i zato je ovaj prijedlog pred vama', rekao je Miljenić. 'Ovo nije spašavanje vojnika Rryana, nego premijera Milanovića, ali njegov ugled je nemoguće spasiti', rekao je zastupnik Branko Vukšić, iz Hrvatskih laburista. Riječ je o zakonu koji je Sabor izmijenio krajem lipnja, svega tri dana prije nego što je Hrvatska postala punopravnom članicom EU. Lipanjskim izmjenama u Zakon je, među ostalim, unesena odredba po kojoj se europski uhidbeni nalog ne primjenjuje na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Europski uhidbeni nalog tako se nije mogao primijeniti na 25 naloga koji su od srpnja stigli u Hrvatsku, a među njima ni na onaj kojim je njemačko pravosuđe zatražilo izručenje bivšeg dužnosnika jugoslavenske tajne policije Josipa Perkovića, kojega se tereti za organiziranje ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića. Zbog te činjenice mediji su zakon nazvali 'lex Perković', a reagirala je i Europska komisija, tumačeći da zemlje koje su u EU stupile nakon 2002. nemaju pravo na takvo ograničenje. EK je pokrenula i proceduru uvođenja sankcija Hrvatskoj, tražeći da se sporna odredba stavi izvan snage bez odgode, dok je Vlada predlagala da se europski uhidbeni nalog bez vremenskog ograničenja primjenjuje tek od 15. srpnja iduće godine. Naposlijetku je, prošlog tjedna, dogovoreno da će Hrvatska povući spornu odredbu, ali da će se puni europski uhidbeni nalog primjenjivati od 1. siječnja. HDZ-ovi zastupnici traže pak da se zakonske izmjene povuku u potpunosti i bez odgode. Toj je stranci, naime, sporna i odredba po kojom je u lipnju zastara, umjesto fakultativnog, postala obligatornim razlogom za odbijanje izručenja. Naime, do lipanjskih izmjena sud je mogao prihvatiti zahtjev za izručenjem čak i ako je riječ o kaznenom djelu za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara. Po izmjenjenom zakonu, sudac je u takvom slučaju dužan odbiti izručenje.  U HDZ-u tumače da je i ta odredba protivna obvezama koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima, dok Vlada tvrdi da ona nije bila predmet spora s Europskom komisijom. Odbijaju tumačenje da je i ta odredba donesena kako bi se zaštitilo Perkovića, a tvrde da zastara kao obligatorni razlog za odbijanje izručenja jamči ujednačenu sudsku praksu i pravnu sigurnost.  Prije Vlade i HDZ-a izmjene spornog zakona Saboru je predložila Jadranka Kosor, koja traži ukidanje isključivo odredbe o vremenskom ograničenju. (S.V. / I.D. /Hina) Izvornu vijest možete pogledati OVDJE