SAD u Europi najviše špijunira Njemačku, Hrvatska nezanimljiva

Kako bi što bolje iskoristila cijeli niz podataka prikupljenih iz računala i telekomunikacijskih sustava diljem svijeta, američka obavještajna služba NSA razvila je Boundless Informant, poseban alat za analizu pristiglih informacija. Ovaj poseban računalni program prikazuje, između ostaloga, i koliko je obavještajnih podataka prikupljeno iz svake pojedine zemlje svijeta. A te su informacije više nego zanimljive. Prva stvar koja zasigurno upada u oči je ogromna količina prikupljenih informacija. Samo tijekom ožujka ove godine računala NSA zabilježila su ukupno više od 97 milijardi obavještajnih podataka. – Uz toliko mnogo prikupljenih podataka prilično je jasno da njihovu analizu nitko nije mogao napraviti "ručno", to su napravili programi na temelju nekog od zadanih kriterija. Bilo da je riječ o pošiljatelju ili primatelju informacije, možda o temi na koju se informacija odnosi, no to je sve rađeno automatizmom – kaže povjesničar dr. Tvrtko Jakovina. Bliski istok glavni A informacije su prikupljane doista na veliko. Boundless Informant odnosno nesputani doušnik, kako glasi doslovni prijevod naziva tog računalnog programa, prikazuje iz kojih je zemalja pristiglo najviše obavještajnih informacija, a apsolutni rekorder po tome je Iran. Iz Islamske Republike samo tijekom ožujka prikupljeno je oko 14 milijardi obavještajnih podataka. Tek nešto manje informacija prikupljeno je iz Pakistana, zemlje koja levitira na rubu rata i mira, zemlje koja se predstavlja zapadnim saveznikom, dok je njezina obavještajna i vojna infrastruktura čvrsto povezana s talibanima. Treći na listi zemalja iz kojih su prikupljani podaci je američki saveznik Jordan, potom Egipat pa Indija... Zanimljivo, NSA je na domaćem terenu prikupila isti broj informacija kao i u cijeloj Kini. – Naravno, teško je reći o čemu se doista radi jer riječ informacija ima široko značenje. Informacija može biti neka složena datoteka poput videosnimke, ali vjerujem da se radi o puno lakšim podacima, poput zabilježbe s kojeg je mobitela na koji broj upućen poziv, u koje vrijeme i na kojemu mjestu. Naravno, ne može se znati točno što je doista prikupljeno, no jedna stvar je gotovo sigurna. Bar dio podataka prikupljen je u dogovoru s teleoperatorima ili s vladama, jer ono što je prenošeno žicom samo je fizičkim putem moglo biti pokupljeno u računala NSA – kaže stručnjak zagrebačkog FER-a Artur Sivić. Posebno je zanimljiva karta podataka prikupljenih iz Europe. Iako je na Starom kontinentu opasnost od terorizma relativno mala, pokazuje se kako je jedna od žestoko nadziranih zemalja – Njemačka. Kriza demokracije – To pokazuje da podaci ne služe samo radi zaštite od terorizma već vjerojatno i za gospodarsku špijunažu. Kriza je demokracije i treba znati da ako SAD može danas prikupljati podatke, za nekoliko godina to će moći činiti i vlade ostalih zemalja, u kojima kontrola obavještajnih službi nije na visokoj razini – kaže dr. Vlatko Cvrtila, analitičar sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Podaci iz Hrvatske prikupljani su niskim intenzitetom, baš kao i iz Slovenije, BiH... Iz Srbije podataka prikupljenih tijekom ožujka – nema. – To je vjerojatno greška, jer Srbija je obavještajno zanimljiva – kaže dr. Jakovina. >>Facebook i Google se brane: Nismo dali pristup tajnim službama!