Samo tri ministarstva ispunila obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom

Tri od 20 ministarstava, dva manje nego godinu prije, ispunilo je lani obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, to su ministarstva obrane i unutarnjih poslova te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, navodi u svom izvješću o radu za 2016. pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Ministarstvo državne imovine, kao novoosnovano, nema obvezu kvotnog zapošljavanja do kraja 2018., a za Ministarstvo kulture ne navode se nikakvi podaci. Prošle je godine, pak, to ministarstvo bilo među pet ministarstava koja uopće nisu dostavila podatke o kvotnom zapošljavanju. Spomenuti podaci ne ohrabruju, no Slonjšak ističe da mnoga ministarstva zapošljavaju i više osoba s invaliditetom od prikazanih, ali oni ne zadovoljavaju uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, pa neka ministarstva traže da se pojednostavi postupak utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad. Obveznici kvotnog sustava zapošljavanja su svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, kvota se određuje u visini tri posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ako poslodavac ne može zaposliti potreban broj osoba s invaliditetom, propisanu kvotu može ispuniti tzv. zamjenskom kvotom, primjerice zaključivanjem jednog ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, najavom stipendiranja itd. Gotovo 190 milijuna od naknade za nezapošljavanje osoba s invaliditetom Od 8720 obveznika kvotnog zapošljavanja, koliko ih je bilo u prosincu prošle godine, samo ih je 1048 ispunilo obvezu. Znatno više ih –  4060 plaća novčanu naknadu za nezapošljavanje osoba s invaliditetom, na ime koje je lani u nadležni fond uplaćeno gotovo 189 milijuna kuna. S druge pak strane, krajem prošle godine bilo je 979 poslodavaca koji su zapošljavali više osoba s invaliditetom od propisane kvote, odnosno koji su ih zapošljavali iako to nisu morali. Pravobraniteljicu brine što ministarstva ne koriste dovoljno zamjenske kvote, a smatra i da bi više osoba s invaliditetom trebalo biti u službama i tijelima hrvatskih gradova. Prema podacima  o kvotnom zapošljavanju, koje je pravobraniteljci dostavilo 58 gradova i 123 općine,  situacija je u njima raznolika. Općine uglavnom imaju malo zaposlenih, pa nisu obveznici kvotnog zapošljavanja. Gradovi bi, pak, u većoj mjeri trebali ispunjavati kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom u svojim tijelima i službama, kao i koristiti zamjenske kvote, te za tu namjenu  planirati veća sredstva u proračunu, smatra pravobraniteljica koja pozdravlja činjenica da mnogi gradovi i općine financijski podupiru rad udruga osoba s invaliditetom, sufinanciraju im prijevoz i stipendiraju ih. Pozitivni trendovi u zapošljavanju Prošla godina donijela je pozitivne trendove u zapošljavanju osoba s invaliditetom.  Od 218. 834 novozaposlene osobe s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2853 bile su osobe s invaliditetom, njihov udio u ukupnom broju zaposlenih bio je 1,3 posto. U 2016.  njihovo zapošljavanje poraslo je za 9,2 posto u odnosu na godinu prije, kada ih je zaposleno 2613, te za 34,2 posto u odnosu na 2014. kada ih je bilo zaposleno 1877. Činjenica da Hrvatska lani više od četiri mjeseca nije imala pravobraniteljicu odrazila se na broj pritužbi građana, bilo ih je čak petinu manje nego u 2015. Kao i ranijih godina, najveći broj pritužbi bio je u područjima socijalne zaštite, rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti dobrima i uslugama, zdravstva i obrazovanja. Pravobraniteljica upozorava da je osobito teško kršenje prava djece s teškoćama u razvoju zbog izostanka sustavne rane intervencije u djetinjstvu.  Samo 40 posto djece s najtežim invaliditetom obuhvaćeno je nekim uslugama u dobi do sedam godina života i to pretežno uslugama koje osiguravaju udruge. Lani  nije bilo vidljivih pomaka u osiguranju potrebne podrške za osobe s autizmom, navodi, uz ostalo, u godišnjem izvješću pravobraniteljica Slonjšak. (Hina)