Samo zaduženi tajkuni mogu željeti povratak SDP-a na vlast

Kad zastupnici SDSS-a u Saboru dižu ruku za neki Vladin prijedlog, dižu ruku za ‘licemjerni šljam’... Subota 21. travnja Kako suze u Bleiburgu mogu biti ekstremističke? Vijest kaže – koruški župan Peter Kaiser i gradonačenik Bleiburga Stefan Visotschnig, obojica socijaldemokrati (SPÖ), protive se bilo kojem obliku političkog ekstremizma, pa i “desničarskim skupovima” u Bleiburgu. Dakle, ako vam je tko blizak, vojnik ili civil, ubijen u Bleiburgu ili na križnim putovima te mu idete odati počast u taj austrijski gradić, vi ste “desničar” i “ekstremist”. Jednom sam u Bleiburgu, na rubu staze što vodi do spomenika, okrenutu leđima i u klečećem položaju, vidio jednu ženu kako rida, zacijelo se sjećajući nekog svog koga su partizani smaknuli. Za socijaliste Kaisera i Visotschniga njezine su suze “desničarske” i “ekstremističke”, što je tipično za ljevičarsku bešćutnost prema političkim protivnicima. Bešćutnost u golemom rasponu od opravdavanja žrtava lijevih revolucija, od Francuske do Oktobarske te Staljinova ubijanja desetaka milijuna ljudi, do današnjih osuda “desničarskih” incidenata i pljeskanja lijevima. U tom je rasponu i ljevičarsko ukidanje pokroviteljstva Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu jer je taj pijetet – zamislite! – “nametanje mišljenja” o nekim dvojbenim povijesnim činjenicama. Dakle, ubij, a ako tko u tebe upre prstom kao u ubojicu – odbij ga jer “nameće mišljenje” o zločinu. Nedjelja 22. travnja Ucjena – prihvati da si šljam ili ostaješ bez vlasti Evo kako je Milorad Pupovac pod naslovom “Strvinarski humanizam”, uza sliku markantnog premijera, komentirao dolazak Andreja Plenkovića na komemoraciju žrtvama fašizma u Jasenovac. Čitajte i uživajte: “Ako su žrtve fašizma, voljom vlasti, u Hrvatskoj nepoželjne čak i u nazivima ulica, zašto bi nazočnost hrvatske vlasti na komemoraciji žrtvama fašizma bila poželjna? Svaki je obredni izraz pijeteta prema ‘žrtvama fašizma’, koji dolazi od strane licemjernog šljama, tj. od najviših političkih autoriteta ove zemlje, vrijedan najdubljega prezira”, piše srpski tjednik Novosti, koje kao izdavač potpisuje – Milorad Pupovac. Toliko da znate – kad vidite u Hrvatskom saboru kako Pupovac i još dvoje zastupnika njegova SDSS-a, koalicijskog partnera HDZ-a u sadašnjoj vlasti, dižu ruku za neki prijedlog Vlade, dižu je za “licemjerni šljam” s kojim su iz interesa u savezu. Sve to podsjeća na negdašnju relaciju Goldstein - Gotovac - “Feral”: čim bi liberal Gotovac pokazao patriotizam koji se liberalu Goldsteinu ne bi svidio, u sramotnim fotomontažama i pljuvačkim tekstovima “Feral” bi ga razapinjao, a služeći se istim novinarima i urednicima presađenim u “Novosti”, Pupovac ucjenjuje Plenkovića: ili prihvati da si šljam, ili ćeš ostati bez vlasti. Ponedjeljak 23. travnja Crkva nas je održala i zaslužuje državni novac Lijeva bi oporba, kako najavljuje, mogla tražiti reviziju Vatikanskih ugovora, ali premijer Plenković s pravom tu zamisao odlučno odbija. Kad se 600 milijuna kuna godišnje, koliko Crkva dobiva iz proračuna, usporedi s novcem koji dobivaju nevladine udruge, s milijardama koje svake godine iz Hrvatske iznesu profiteri iz Europske unije koje su “doveli” ponajviše ljevičari, zatim sa svotama koje gubimo zbog loše ili nikakve pripreme projekata za novac iz fondova EU, pa s vrijednošću crkvene imovine koju su otimali prethodnici današnjih ljevičara i koja joj nikad neće biti vraćena, napokon, i s vrijednošću crkvene pomoći siromašnima – taj iznos izgleda zanemariv. Ali kad ljevičari traže reviziju Ugovora, ne misle oni na novac nego im je trn u oku vjernička Hrvatska, kao što je bila i komunistima. Komunisti su vjeru bili isključili iz javnosti, a vjernike učinilli građanima drugoga reda i u zapošljavanju i u drugim područjima (sjećam se, među prvim telefonima u mom selu nijedan nije uveden u vjerničku kuću!), a Crkvi nisu davali ništa, pa je preživjela. Ni državni novac koji sada dobije od države nije samo novac nego i civilizacijska obveza prema kršćanskoj tradiciji koja je i održala ovaj narod i prema 90 posto katolika od ukupnog stanovništva u zemlji. Utorak 24. travnja Vlada se taman pohvali i eto demantija Bruxellesa Ako vam se ove godine pogoršala jedna bolest, recimo anemija, ali vam se pojačao imunitet na druge, znači li to da se pogoršanje anemije “ne računa”? Da, upravo tako, kaže jedna nelogična logika. Ili – ako ste se ove godine zadužili više nego lani, ali ste više i zaradili, je li se vaš dug povećao? Prema tumačenju Vlade – nije, kao i u slučaju anemije. Dakle, vlast se hvali porastom javnog duga! Kažu, on je, istina, 2017. bio veći nego godinu prije, ali mu je manji udio u BDP-u. Mediji su to izrazili ovim rečenicama: “Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto nego na kraju 2016. No, budući da je gospodarstvo lani raslo brže, za 2,8 posto prema 2016. godini, pao je i udio javnog duga u BDP-u, i to 2,6 posto u usporedbi s krajem 2016., kad je bio 80,6 posto BDP-a.” Ali to nije prvi nego tko zna koji put da se Vlada hvali svojim neuspjehom, sjetimo se kako joj je predsjednica prigovorila što se hvasta padom nezaposlenosti koji je bio posljedica – iseljavanja. A tako je i u drugim područjima – Vlada danas iznese neke povoljne pokazatelje, a već sutra stignu nepovoljni iz bruxelleskih službi koje prate stanje u zemljama EU. Nije joj baš Bruxelles zahvalan kao što je ona njemu sluganski odana. Srijeda 25. travnja Nije riječ o sporu, nego o posezanju za našim Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ne bi nam dao graditi Pelješki most na hrvatskom teritoriju, Slovenci nam žele oteti more koje je po svim međunarodnim pravilima o morskim granicama hrvatsko te nam ne vraćaju Svetu Geru na kojoj drže svoju vojsku, Srbi nam ne vraćaju Šarengradsku adu (ondje su nekad cvali stočarstvo, ribarstvo, turizam...) i područja s lijeve obale Dunava... Ima zlobnika i u nas i u Europi kojima je jedan od najvećih prigovora Hrvatskoj što je u sporu sa svim susjedima, pa smo eto na zlu glasu kao svađalačka, nesnošljiva i konfliktna nacija. No to je netočno – nije riječ o sporu nego o posezanju susjeda za našim teritorijem i o poricanju naših prava. Stoga bi bilo dobro da Hrvatska s jednakom odlučnošću s kojom je potpisala ugovor o gradnji i bez osvrtanja na pakosne “zabrane” iz BiH što prije počne graditi Pelješki most. Isto bi tako trebala odrediti rok Srbima u kojem nam moraju vratiti otok na Dunavu i Slovencima rok za povratak Svete Gere, pa ako se rokova ne budu držali, jednostavno zauzeti svoje. I neka nam oni koji nas prokazuju kao državu koja je “sa svima u sporu” kažu za jedan jedini slučaj u kojem mi hoćemo tuđe. Četvrtak 26. travnja Tko će nas obraniti od zla iz Srbije nego HOS Kako se osjeća predsjednik Vlade kad pročita naslov “HOS-ovci su branili Hrvatsku dok je Plenković imao anemiju”. Pod tim naslovom je izjava Željka Solde nakon što je sa suborcima prosvjedovao u Jasenovcu na mjestu gdje je bila postavljena pa uklonjena spomen-ploča za poginule ratnike HOS-a: “HOS-ovci nemaju veze s logorom Jasenovac, naš grb i zastava su legalni i mi smo tamo prosvjedovali protiv ucjena Vlade Milorada Pupovca koji nas svojim izjavama stigmatizira”. Već sam na ovoj stranici napisao da je Pupovčevo glasilo “Novosti” baš u povodu komemoracije u Jasenovcu Plenkovića nazvalo “šljamom”. A u nekoliko medija moglo se pročitati da ondje vođa Srba, premda je u koalicijskoj vlasti, nije bio sa “šljamom” iz Vlade nego u posebnoj koloni te kako time razjaruje beogradske pročetničke političare i četničke koljače. A ni manje ni više ti četnici zazivaju agresiju, pa srbijanski ministar obrane, u Hrvatskoj “omiljeni” Aleksandar Vulin koji je također proteklih dana trebao doći u Hrvatsku, izjavljuje kako o njegovu dolasku “može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Srbije, a nikako ne hrvatski ministri”!!! Nitko nas od tih beogradskih zlotvora i njihove pete kolone u anemičnoj Hrvatskoj Pupovca, ne može obraniti tako odlučno kao HOS. Petak 27. travnja Do Milanovićeve Vlade duga kućanstava nije bilo Mnoge se današnje nevolje Hrvatske i njezinih građana nepošteno pripisuju sadašnjoj vlasti. U javnosti manje poznate, katastrofalne podatke iz doba Milanovićeve Vlade u priopćenju iznijela je Udruga Blokirani reagirajući na “senzacionalističke, netočne i neozbiljne teze” koje su na konferenciji za novinare o blokiranima izrekli Davor Bernardić i Peđa Grbin. Tvrde da je “problem ovrha i blokiranih građana eksplodirao upravo u vrijeme SDP-ove Vlade Zorana Milanovića” prije koje “dug kućanstava u Hrvatskoj još praktično ne postoji”. U vrijeme SDP-ove Vlade broj blokiranih penje se s 25.000 na 300.000 a njihov dug raste sa šest milijardi na 107 milijardi kuna!!! Istodobno je SDP, u režiji ministara Linića i Miljenića, “izbrisao tajkunima čak 119,5 milijardi kuna, a iskamatario kućanstva, eliminirao zastaru te otvorio prostor bankama da prodaju dugove agencijama za utjerivanje dugova.” Kao oporba, SDP je sve slabiji, a ignoriranje ovih podataka čini ga još slabijim te birače uvjerava kako bi u (jedva pojmljivom) ponovnom preuzimanju vlasti ponovili i Milanovićeve katastrofe. Čemu bi se mogli poradovati samo tajkuni. Milan Ivkošić / Večernji list