Vijesti Najčitanije

Sanjin Baković: Milanovićevom pobjedom završio je politički brak iz interesa Plenkovića i HDZ-a

Sanjin Baković: Milanovićevom pobjedom završio je politički brak iz interesa Plenkovića i HDZ-a

Kolinda Grabar Kitarović izgubila je izbore onog trenutka kada se odmakla od vlastitih birača na desnom spektru i priklonila politici Andreja Plenkovića. Da je bila hrabra i vjerodostojna kao prve tri i pol godine mandata te ostala na platformi Domoljubne koalicije hrvatski narod ponovno bi je izabrao kao nezavisnu kandidatkinju i bez potpore HDZ-a, jer tada ne bi postojala potreba za Miroslavom Škorom

Zoran Milanović na velika vrata u visoku politiku vratio se dva puta. Prvi puta za vrijeme Jadranke Kosor kada je izgubila parlamentarne izbore 2011. godine čime je omogućila Zoranu Milanoviću da postane predsjednikom Vlade RH. Drugi puta povijest se ponovila za vrijeme Andreja Plenkovića kada je Plenkovićev HDZ izgubio bitku za Pantovčak, a isti omogućio Zoranu Milanoviću da u 2020. godini postane predsjednikom RH.

U oba poraza zajednički je da se uz Jadranku Kosor nalazio Vladimir Šeks koji je čak pustio i suzu za bivšom šeficom u izbornoj noći kada je izgubila Banske dvore, kao i da se HDZ-ov doajen nalazi i uz Andreja Plenkovića u trenutku prepuštanja Pantovčaka budući da je svojevremeno izabran za predsjednika Savjetodavnog vijeća čija je uloga savjetovati Predsjedništvo HDZ-a. 

S jedne strane, ako promatramo tko su ključni ljudi koji čine okosnicu Kosor - Plenković tada možemo zaključiti da je riječ o istoj infrastrukturi, jer Andrej Plenković za osobe od povjerenja imao je Martinu Dalić, Davora Ivo Stiera, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića, Dražena Bošnjakovića, Branka Bačića i Vladimira Šeksa, a nedostaje im jedino Jadranka Kosor koju nisu mogli vratiti u HDZ jer je završila u taboru Ivo Josipovića i Stipe Mesića za razliku od Milana Kujundžića koji je imenovan u Vladu RH. Šuicina lojalnost ekvivalent je visoke dužnosti u Europskoj komisiji. 

S druge strane, Andrej Plenković bio je kandidat za zamjenika predsjednice HDZ-a Jadranki Kosor na unutarstranačkim izborima 2012. godine kada su oboje izgubili od Tomislava Karamarka, a nakon što je Ante Sanader izabran za političkog tajnika u vrijeme Plenkovićevog HDZ-a 2019. godine jasnije mi je zašto nije nikada postao zamjenikom Tomislava Karamarka na istom tom unutarstranačkom Izbornom saboru kada su poraženi Kosor i Plenković u paketu.

Nadalje, na putu prema instaliranju Zorana Milanović na vlast vodili su se istom strategijom, jer javnosti su pokušavali prezentirati stabilnost koju su održavali putem Pupovčevog SDSS-a jedino je razlika što je Jadranku Kosor podržao Hreljin HSU uz Đapićev HSP, a Andreja Plenkovića Vrdoljakov HNS pojačan bivšim SDP-ovcima u Klubu Milana Bandića.

Iako su pojedinci vjerovali u moć Milijana Brkića i nadali se da će čovjek izvući drugi krug predsjedničkih izbora bila je to i za njega neizvediva misija, jer ne možete omogućiti Andreju Plenkoviću da preuzme HDZ i biti dio stabilnosti, a zatim očekivati da ste i dalje vjerodostojni u očima vlastitih birača koji nemaju sinekure od HDZ-a. Ma nema tog Milijana Brkića u HDZ-u koji je ovog puta mogao nakon tri godine krivog puta u tjedan dana uvjeriti desno biračko tijelo da ih HDZ nije izdao i prevario u koaliciji sa Pupovčevim SDSS-om, Vrdoljakovim HNS-om i bivšim SDP-ovcima u Klubu Milana Bandića. Nažalost, cijena je plaćena Pantovčakom. 

Jedno je bilo operativno djelovati u vrijeme kada je Tomislav Karamarko bio predsjednik HDZ-a, a Milijan Brkić djelovao je na temeljima Domoljubne koalicije koja je posjedovala ideološki okvir. Na ovim predsjedničkim izborima HDZ nije imao lidera poput Tomislava Karamarka, ideološki je bio neprepoznatljiv bez domoljubne platforme, a mogao je imati 100 Brkića, ali što to vrijedi kada se pokazalo da pomoći nema, jer u suprotnom Slavonija ne bi zakazala, već bi i u Plenkovićevom konceptu neprirodne antidomoljubne koalicije došle do izražaja operativne sposobnosti Milijana Brkića

Izjava Gordana Jandrokovića da je HDZ izgubio Pantovčak radi skretanja u desno tijekom drugog kruga predsjedničkih izbora potpuno je promašena, jer kada se HDZ nalazi u rovovskoj bitki bez desnog krila tada rezultat na EU izborima iznosi 22.72% odnosno u prvom krugu predsjedničkih izbora 26.65%. Mogao se uvjeriti i na vlastitom primjeru kada je na listi za Hrvatski sabor osvojio 808 glasova. 

Uostalom, HDZ je i postigao bolji rezultat kada se iz fokusa javnosti povuklo Plenkovića i Jandrokovića koji su obilježili prvi krug predsjedničkih izbora kada građani nisu više znali jel Plenković predsjednik HDZ-a, Vlade RH ili se natječe za predsjednik RH. Što Kolinda Grabar Kitarović misli o politici Jandrokovića i Plenkovića vidjelo se najbolje iz izravnog prijenosa sinoć kada je otišla sa bine, a nije ih niti pogledala.

Kolinda Grabar Kitarović izgubila je izbore onog trenutka kada se odmakla od vlastitih birača na desnom spektru i priklonila politici Andreja Plenkovića. Da je bila hrabra i vjerodostojna kao prve tri i pol godine mandata te ostala na platformi Domoljubne koalicije hrvatski narod ponovno bi je izabrao kao nezavisnu kandidatkinju i bez potpore HDZ-a, jer tada ne bi postojala potreba za Miroslavom Škorom koji je poentirao na ogorčenju birača koji su se osjećali izdanima i prevarenim, a zaokružili bi je i istinski HDZ-ovci koji stranku nisu ustanovili tek 2011. godine.

Prikloniti se Milanu Bandiću i zakopati sam sebe sa tezom o kolačima na kraju je bila nepopravljiva šteta za Kolindu Grabar Kitarović kao i obećati 8.000 € plaću od čega je i sama odustala u obrani druge i treće debata. Također, nepotrebno joj je bilo vraćati se na Sanaderovu Vladu jer obnašala je dužnost predsjednice RH, a ne premijersku dužnost Ivo Sanadera. Definitivni pobjednik debata bio je Tomislav Madžar koji je uspio zasjeniti Milanovićevu agresivnost kada je i sam naposljetku primjetio da je ispao poput nasilnika za razliku od Zorana Milanovića koji to čini sa stilom. Uvjeren sam da ga tako nisu učili na HDZ-ovim političkim akademijama jer ipak je riječ o doktoru znanosti.

Hrvatski narod glasao je protestno, a ako vas ne izabere u prvom krugu 465.000 vaših birača trebalo je biti jasno svakom političkom laiku kako je pobjeda u drugom krugu nemoguća, jer da su vas birači htjeli zakružiti ne bi glasali protiv vas u prvom krugu predsjedničkih izbora protestno. Poslije je samo bila stvar tehničke prirode tko će ostati kući, poništiti listić ili zaokružiti Zorana Milanovića.

Zoran Milanović presudio je Kolindi Grabar Kitarović u Gradu Zagrebu gdje je pobjedio za 73.922 glasa, u Istarskoj županiji za 58.699 glasova, u Primorsko - goranskoj za 39.025 glasova, u Varaždinskoj županiji za 26.982 glasa, u Međimurskoj županiji za 25.973 glasa što je poništilo Kolindinu premoćnu pobjedu u dijaspori za 39.089 glasova odnosno u Splitsko - dalmatinskoj županiji za 34.472 glasa. 

Zoran Milanović uspio je pobijediti i u Zagrebačkoj županiji za 13.150 glasova, u Krapinsko - zagorskoj za 12.115 glasova, u Koprivničko - križevačkoj za 6.172 glasa i Bjelovarsko - bilogrskoj županiji za 1.578 glasova dok Kolindine pobjede u HDZ-ovim utvrdama nisu bile premoćne, jer dovoljan je pokazatelj da je u Virovitičko - podravskoj županiji pobijedila je za 2.116 gasova, u Karlovačkoj županiji za 3.989 glasova, u Sisačko - moslovačkoj za 4.237 glasova, u Požeško - slavonskoj za 4.583 glasa, u Ličko - senjskoj za 6.207 glasova, u Šibensko - kninskoj za 6.931 glas, u Dubrovačko - neretvanskoj za 7.258 glasova itd. 

U odnosu na 2015. godinu u drugom krugu predsjedničkih izbora Kolinda Grabar Kitarović izgubila je 185.457 glasova u 2020. godini, a u 2015. godini težilo se pobjedničkim govorima koje je započeo Tomislav Karamarko za razliku od 2020. godine i luzerskih teza Andreja Plenkovića da nije bilo toliko nevažećih listića razlika bi bila manja od 10.000 glasova. 

Medeni mjesec Andreja Plenkovića u HDZ-u odavno je završio. Naime, riječ je o lideru koji je nastavio putem Jadranke Kosor i doživio četvrti poraz u nizu. Uvertira je započela u Ličko - senjskoj županiji, nastavila se na EU izborima, preko prvog kruga predsjedničkih izbora, a rezultirala u drugom krugu predsjedničkih izbora. Darka Milinovića isključio je iz HDZ-a, a poslije bez njega nije mogao uspostaviti skupštinsku većinu. Na EU izborima pao je sa 6 na 4 mandata. U prvom krugu predsjedničkih izbora dokazao je da ne može preći 26% i uspostaviti vlast nakon idućih parlamentarnih izbora, a u drugom krugu predsjedničkih izbora izgubio je Pantovčak kojim se toliko hvalio iako je osvojen na doktrini Tomislava Karamarka. U kratkim crtma to vam je izborni CV Andreja Plenkovića, a u bliskoj prošlosti gubio je od Tomislava Karamarka, kao i od Ruže Tomašić na listi za EU parlament.

Svrsishodno gubitničkom mentalitetu koji Andrej Plenković posjeduje politički brak iz interesa između Plenkovića i HDZ-a je završen. Na vama će biti da izaberete između gubitničke platforme koju će predstavljati Andrej Plenković na nadolazećim unutarstranačkim izborima HDZ-a i pobjedničke domoljubne platforme koju će predstavljati Tomislav Karamarko. Ostale kandidature ostati će na pokušajima pobjede, jer pojedinci poput Davora Ivo Stiera i Miro Kovača nemaju stranačku bazu, kao niti izborne rezultate iza sebe. Međutim, ne zaboravimo da je Davor Ivo Stier sa Andrejom Plenkovićem već jednom rušio Tomislava Karamarka iz Brisela, a pritom sudjelovao u postavljanju istog putem nove paradigme. Na kraju će se svi prikloniti Tomislavu Karamarku, jer nitko ne voli ostati uz gubitnika imajući spoznaju na umu da pobjednika svih dosadašnjih izbora imaju u vlastitim redovima.

Sanjin Baković dipl.ing.      

Izvor:Dragovoljac.com/Foto:Dragovoljac.com

#kolumna #osvrt #predsjednički izbori #Sanjin Baković

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.