SDP-ovac Bojan Glavašević u Crnoj Gori se rugao hrvatskoj zastavi

Bojan Glavašević, član predsjedništva SDP-a, saborski zastupnik i bivši tajnik kabineta ministra branitelja, prošle je godine sudjelujući na konferenciji “Jezici i nacionalizmi” u Podgorici, između ostaloga, izjavio kako Hrvatska na svojoj zastavi ima “cijeli zoološki vrt”. Otkako je ušao u politiku postavši tajnik kabineta ministra branitelja, Glavašević svojim nepromišljenim izjavama i dosjetkama niže gafove. Od 2014. godine ostao je zapamćen po snimci na kojoj se izrugivao (poginulim) hrvatskim braniteljima, a posljednji u nizu bio je njegov odgovor Andriji Hebrangu u ovotjednoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno, kada je rekao da Hebrang “nije ostao bez svega” kao on, nakon koje se ispričavao i opravdavao. Ovaj doktorand lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na prošlogodišnjoj je konferenciji u Podgorici nazvanoj “Jezici i nacionalizmi” zajedno s nekoliko ideoloških istomišljenika iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine debatirao o temi “Govori li svaki narod u Crnoj Gori svojim jezikom?”. Objašnjavajući publici svoju perspektivu o tome na koji način jezici u određenom trenutku postaju politička stvarnost, Glavašević je rekao: “Onoga trenutka kada dignete granicu i na nju stavite carinika pa omeđite svoj mali komadić kugle zemaljske, piknete nekakvu zastavu sa životinjama na njoj, ili bez, šahovnice su isto okej, ali mi imamo i životinja nekoliko, cijeli zoološki vrt, onda jednostavno postaje fakat, dakle, postaje uistinu politički objektivno da vi tamo kažete – ovdje se govori taj i taj jezik. Jednostavno propišete to zakonima i to onda postaje politička realnost.” Grb, zastava i himna najprepoznatljiviji su simboli svake države prema kojima se njihovi građani, kao i pripadnici drugih država i naroda, trebaju odnositi s poštovanjem. Prema Zakonu o grbu, zastavi i himni (čl. 2.), “grbom, zastavom i himnom Republike Hrvatske predstavlja se Republika Hrvatska i izražava pripadnost Republici Hrvatskoj”. Ono što Glavašević pogrdnim rječnikom naziva “zoološkim vrtom”, zapravo su tri hrvatska povijesna grba Dalmacije, Istre i Slavonije, od ukupno pet na kruni šahovnice, od kojih svaki ima svoju povijesnu simboliku i značenje. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri okrunjene leopardove glave, a koristi se od 14. stoljeća. Na istarskom se grbu nalazi žuta koza koja je simbol istarskog poluotoka još iz starorimskog doba, a sam grb se oblikovao već u 11. stoljeću. Posljednji je u nizu je slavonski grb koji sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele grede koje simboliziraju rijeke Dravu i Savu, između kojih se nalazi kuna, a iznad greda šesterokraka zvijezda. Ovaj slavonski grb potječe iz 13. stoljeća. Konferencije pod zajedničkim nazivom “Jezici i nacionalizmi” održale su se 2016. godine u četiri grada: Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu u organizaciji četiri partnerske udruge iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Sudionici, ideološki istomišljenici i zagovornici jugoslavenskog jezičnog unitarizma, na sva su četiri događanja međusobno debatirali o “nacionalizmu” i “stvaranju” četiri jezika, ne mireći se s propašću političkog projekta “nekadašnjeg hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika” i ne mareći za činjenicu da je hrvatski jezik, kojem oni otvoreno negiraju samosvojnost, postojao davno prije prisilnog nametanja izmišljenog jugoslavenskog jezika. Sklon nedoličnom govoru i neprimjerenom humoru kada su u pitanju vrijednosti Republike Hrvatske, Glavašević je iskoristio priliku u Podgorici da pokaže svoje nepoštivanje hrvatske države i njezinih simbola. Transkripte svih debata konferencije, kao i debate u Podgorici, možete pronaći na ovoj stranici.