Vijesti Najčitanije

ŠEKS JE PO SVOJIM RIJEČIMA 1500 PRIJAVA ZA RATNE ZLOČINE SVEO NA 25

ŠEKS JE PO SVOJIM RIJEČIMA 1500 PRIJAVA ZA RATNE ZLOČINE SVEO NA 25

HSP smatra da se temeljem svih uzročno-posljedičnih odluka, rješenja i Zakona o DR-u u središte svega trebaju staviti žrtve i prije svega djeca. Činjenica da je u Domovinskom ratu ubijeno 402 djece, ranjeno 1.044, 5.497 ostalo je bez jednog roditelja, 74 ih je ostalo bez oba roditelja, 35.000 djece bilo je u progonstvu, 15.000 rođeno u progonstvu, a uz to je nestalo 12 djece mlađe od 18 godina. Stoga smatramo iznimno bitnim u težište svih kazneno pravnih ali zakonskih odredbi prioritetno uzeti u obzir one najranjivije skupine. Djecu i silovane žene kao i najteža kaznena djela

Tekst: HSP Na sjednici održanoj 13. listopada 2018. u Vukovaru, temeljem čl. 52. STATUTA Hrvatske stranke prava, Glavni stan Hrvatske stranke prava donosi sljedeću:

II. VUKOVARSKU DEKLARACIJU

● Najrazorniji i najbolniji su protunarodni udari koji sustavno dolaze iz središta političke moći u hrvatskoj državi i hrvatskom društvu. Temelj toga d(r)ugog unutarnjeg razaranja kako Vukovara tako i Hrvatske u cijelini je svakako Izvješće hrvatske državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara u kojem se kao glavni zaključak nameće teza da su priprema i vođenje obrane Vukovara bili „izravna prijetnja Ustavnom poretku“ i „pokušaj rušenja hrvatske vlasti“. Na žalost, ali i sveopću sramotu, to je i do danas ostalo jedino službeno vrijednosno očitovanje koje su tijela vlasti RH dala o Vukovarskoj bitki. Sve što iza toga slijedi samo su OPTUŽNICE i to prvenstveno za “oružanu pobunu i rušenje ustavnopravnog poretka bivše SFRJ”, a što je ujedno i bila pravna podloga za tzv. srpsku jurisdikciju. Na žalost, ista se ne odnosi na kazneno pravno procesuiranje zločina i agresije na RH. Kako su, na višekratna javna traženja da se ta i takva službena ocjena Vukovarske bitke opovrgne, najviša tijela vlasti u RH odgovarala šutnjom, to je i do danas ostalo jedino službeno izvješće!

● Slijedom rečenog HSP traži da se istoimeno Izvješće revidira i činjenično ispravi, a isto tako i Erdutski sporazum. Sve u okviru novih povijesnih okolnosti i sukladno temeljnim vrijednostima Domovinskog rata te obvezujućoj i usvojenoj Deklaraciji o Domovinskom ratu, koja je jednoznačno prihvaćena od cijelog hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske.

● HSP smatra da se temeljem svih uzročno-posljedičnih odluka, rješenja i Zakona o DR-u u središte svega trebaju staviti žrtve i prije svega djeca. Činjenica da je u Domovinskom ratu ubijeno 402 djece, ranjeno 1.044, 5.497 ostalo je bez jednog roditelja, 74 ih je ostalo bez oba roditelja, 35.000 djece bilo je u progonstvu, 15.000 rođeno u progonstvu, a uz to je nestalo 12 djece mlađe od 18 godina. Stoga smatramo iznimno bitnim u težište svih kazneno pravnih ali zakonskih odredbi prioritetno uzeti u obzir one najranjivije skupine. Djecu i silovane žene kao i najteža kaznena djela.

● HSP smatra da su abolicija i (ne)lustracija dvije najveće sramote hrvatske države, jer nije bez razloga donijet protunarodni i nepravedni Zakon o aboliciji, a ne o amnestiji. Amnestija bi podrazumijevala mogući oprost nakon suđenja i izrečene presude, a abolicija unaprijed oslobađa bilo kakve krivnje. Politika zvana “rata nije ni bilo” i stoga nije ni čudno što je takav zakon donijela jedino Hrvatska, a Srbija koja zastupa tezu o „građanskom ratu“ umjesto toga proglašava jurisdikciju. HSP kao sljednik ideologije temeljene na načelu prava i pravednosti ustraje na donošenju LUSTRACIJE. Politika HSP-a je okrenuta prema budućnosti, politici pomirbe i oprosta te raščišćavanja s prošlošću koje nužno podrazumijeva i ratnu ispriku te pravosudni postupak nad svim počiniteljima ratnih zločina.

● Činjenica jest da RH trenutno ima četiri susjedska međudržavna spora. Jedan na hrvatsko-slovenskoj granici, drugi sa Srbijom, treći s BiH te sa Crnom Gorom. Činjenica da 28 godina od nastanka nezavisne države još nemamo definirane granice: Neum, Kostajnica i 26 spornih točaka s BiH, Prevlaka i bokokotorski zaljev sa CG, Savudrijska vala i Sveta Gera sa SL, Šarengradska i Vukovarska ada, te Principovac kraj Iloka sa Srbijom.  Zapravo, jedina definirana granica koju Hrvatska ima je ona s Mađarskom iz 1920.g iz Ugovora Kraljevine SHS i Mađarske.

● Stoga HSP u okvirima unutarnje i vanjske politike traži jasno konačno definiranje hrvatskih državnih granica.

● HSP poziva na odgovornost sve političke čimbenike koji su temeljem svega iznesenog na bilo koji način opstruirali, spriječavali i krivotvorili istrage o počiniteljima zločina u Domovinskom ratu. Primjer V. Šeksa koji je, kako sam kaže, po nalogu, u ulozi potpredsjednika Sabora broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na području Vukovara i Slavonije s 1.500 sveo na samo 25, a čime je otvoreno priznao počinjenje kaznenog djela koje je imalo za posljedicu neprocesuiranje počinjenih ratnih zločina.

● HSP stoga poziva sve državotvorne Hrvate kao i sve državljane RH na poštivanje ljudskih prava i sloboda te razvoj demokratskih načela, a koja prije svega uključuju odgovornost i suodgovornost u političkom i javnom životu Hrvatske. HSP posebno inzistira i poziva na zaštitu Ustava RH, ali isto tako i proziva sve državne institucije te hrvatske političke stranke koje svojim posrednim ili neposrednim djelovanjem, sudionicima i počiniteljima ratnih zločina daju državno pravni legalitet, legitimitet i imunitet, čime i sami krše Ustav i zakone RH, a kao takvi i sami, bilo aktivno ili pasivno, postaju suučesnici u zločinu.

U Vukovaru 13 listopada 2018. godine T

#HSP #Vladimir Šeks #ratni zločini #prijave

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.