Vijesti Top vijest

Šešelj dobio kaznu od 10 godina zatvora, ali već ju je odslužio

Šešelj dobio kaznu od 10 godina zatvora, ali već ju je odslužio
Vojislavu Šešelju određena je kazna od 10 godina zatvora, no već ju je odslužio jer je u pritvoru proveo vrijeme od 2003. do 2014. godine. Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je u srijedu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi Šešelju. Sud ga je osudio na kaznu od deset godina zatvora i priznao mu vrijeme provedeno u haškom pritvoru. Govori Vojislava Šešelja tijekom rata na području bivše Jugoslavije bili su huškački i cilj im je bio progon nesrpskog stanovništva, a između njegova govora kojim je pozvao na progon vojvođanskih Hrvata i samoga zločina postoji jasna veza, zaključilo je u srijedu u Haagu žalbeno vijeće nasljednika Haškog suda tzv. Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izričući pravomoćnu presudu čelniku srpskih radikala kojega su osudili na deset godina zatvora. Petorica sudaca na čelu s Amerikancem Theodorom Meronom zaključila su kako je govorom u vojvođanskom mjestu Hrtkovci 6. svibnja 1992. kojim je pozvao na progon Hrvata počinio zločin protiv čovječnosti potičući i znatno pridonijevši progonu i deportacijama Hrvata koji su uslijedili. "Žalbeno vijeće smatra da je, u svjetlu Šešeljeva utjecaja na masu i zapanjujuće paralele između njegovih huškačkih riječi i djela koja su nakon toga počinjena od strane, među ostalim, njegove publike, Šešelj znatno pridonio zločinima počinitelja potičući na zločin progona, deportacije i druga nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti", kazao je sudac Meron. Suci su i za njegove govore u Malom Zvorniku u BiH i u srbijanskom parlamentu u kojima je prijetio rijekama krvi, ocijenili da su pridonijeli strahu kod nesrpskog stanovništva kao i poticali na etničko čišćenje no zbog protoka vremena između govora i samih zločina nisu zaključili da postoji neupitna veza. Što se tiče Šešeljevih govora na području Vukovara za koje je prvostupanjsko vijeće zaključilo da njihov sadržaj nije neupitno dokazan, žalbeno vijeće zaključilo je da prvostupanjsko vijeće tu nije počinilo pogrešku. Žalbeno vijeće proglasilo je Šešelja krivim za tri od devet točaka optužnice.

Šešelj nije nazočio izricanju presude

Podsjećamo, raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije (ICTY) većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata. Vijeće je tada zaključilo da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo. Vijeće je također tada zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe nego je moguće da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno zaštiti Srba. Vijeće je također zaključilo da "propaganda nacionalističke ideologije" nije sama po sebi zločin. Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu a oni koji jesu bili huškački - nisu rezultirali progonom. Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.
#ratni zločinac #Vojislav Šešelj #haška presuda

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.