SIPA planira UHITITI 100 HRVATSKIH BRANITELJA zbog sumnje na ratne zločine - HR POLITIKA ŠUTI!

MOSTAR- Samo nekoliko dana nakon što je SIPA po nalogu Tužiteljstva BiH na području Hercegovine uhitila četvoricu Hrvata pod sumnjom da su počinili ratni zločin u Čapljini, jučer je javnost svjedočila još jednom uhićenju-također Hrvata, njih osam koji se sumnjiče da su počinili ratni zločin na području Ljubuškog. Kako su priopćili iz Tužiteljstva BiH uhićeni su Ivan Kraljević (1955.) Mate Jelčić (1953.), Slavko Skender (1955.), Stojan Odak (1969.), Nedjeljko Matić (1969.), Vice Bebek (1968.), Vinko Radišić (1961.) i Dragan Miloš (1953.), svi državljani BiH. -Oni su pod istragom Tužiteljstva BiH i osumnjičeni su da su kao zapovjednici i pripadnici HVO-a, Vojne policije i stražari, počinili kaznena djela. Oni su osumnjičeni za ratne zločine počinjene u zatvoru VIZ Ljubuški i drugim lokacijama, od travnja 1993. do ožujka 1994. godine, naveli su iz Tužiteljstva BiH, naglasivši kako je prema prikupljenim dokazima, u objektu VIZ Ljubuški bilo je zatvoreno oko 200 osoba bošnjačke nacionalnosti među kojima je bilo i žena i malodobnih osoba. -Zatočenici su držani u nečovječnim uvjetima, mučeni, zlostavljani, pljačkani, premlaćivani i zlostavljani na izuzetno ponižavajuće načine. Uslijed zlostavljanja mnogim zatočenicima bile su nanesene teške tjelesne ozljede i nije im pružana adekvatna liječnička pomoć, a tjerani su i odvođeni i na prinudne radove. Zatočenje i zlostavljanje su ostavili teške i trajne posljedice na žrtvama počinjenih zločina, ističu u Tužiteljstvu. Odgovor Zagreba Posljednje uhićenje uklapa se u već ranije medijska nagađanja kako pravosudne institucije u BiH; u prvom redu Tužiteljstvo BiH intenzivno istražuje i priprema optužnice protiv pripadnika HVO-a, a posebno onih s područja Hercegovine. U javnost su procurile informacije kako se navodno stotinjak osoba hrvatske nacionalnosti u Tužiteljstvu BiH sumnjiči za ratne zločine, no Tužiteljstvo BiH nikad nije potvrdilo ovu informaciju. Istodobno, osim slučajeva u kojima se sumnjiče pripadnici HVO-a, zahtjevi stižu i u Hrvatsku, a sve zbog kaznenog progona pripadnika HV-a, pri čemu su neki visoki hrvatski politički i vojni dužnosnici odlučili u javnost iznijeti detalje navodnog plana pokretanja mini-Haaga u kojem se iz Sarajeva poseže i za arhivskim dokumentima u Zagrebu. Tako je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, umirovljeni general Pavao Miljavac nakon godišnje skupštine te udruge u Zagrebu ustvrdio kako su generali i časnici zabrinuti zbog pozivanja za svjedoke, kao i navodnih najava podizanja optužnica iz Sarajeva. Nazvavši te najave ‘mini Haagom’, general Miljavac je potvrdio kako nije samo riječ o svjedocima, već i da postoje određene informacije kako se spremaju i optužnice. Ove teme dotakao se i predsjednik HSP-a Daniel Srb koji je javno progovorio o situaciji u kojoj istražitelji iz Sarajeva “češljaju” hrvatsku dokumentaciju iz ratnog vremena. Pritom je upozorio i kako temeljem spomenutog protokola o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina istražitelji iz Sarajeva već mjesecima bez ikakvog ograničenja u Državnom arhivu “kopaju” po državnoj dokumentaciji iz ratnog razdoblja, pogotovo onoj koja se odnosi na HVO. Na kraju, unatoč tomu što u BiH nikada nije službeno potvrđeno da se radi bilo što na ovom planu, reagirala je i Vlada RH koja je usvojila je zaključak u kojem izražava ozbiljnu zabrinutost sadržajem pojedinih akata pravosudnih tijela BiH koji se upućuju pravosudnim tijelima RH u svrhu pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima, kao i neposredno hrvatskim državljanima. Zaključkom o suradnji s BiH kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima, hrvatska Vlada je u potpunosti odbacila navode i izrazila zabrinutost sadržajem pojedinih pravosudnih akata koje je Hrvatskoj uputila BiH poručujući da političke optužnice neće primati niti po njima postupati. -Nakon 20 godina političke optužnice dopustiti nećemo. Ako je netko za nešto konkretno odgovoran takvim se ljudima može suditi i u Hrvatskoj, teoretski. A političke optužnice više Hrvatska neće primati. I na to preventivno upozoravam, prije svega susjede da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao – to je poruka, rekao je premijer Zoran Milanović. Niz stratišta S druge strane najnovije uhićenje u Hercegovini otvorilo je pitanje kaznene odgovornosti, odnosno zadovoljenja pravde u slučaju mnogobrojnih zločina tzv. Armije BiH nad hrvatskim civilima i vojnim zarobljenicima diljem Hercegovine i središnje Bosne. Velik broj stratišta nikada do sada nije dočekao sustavnu istragu, a kamoli optužnice te se preživjeli, odnosno rodbina stradalih s pravom pitaju hoće li se konačno ispuniti obećanja kako će kazna sustići nalogodavce i izvršitelje. Uzdol u kojem je na najokrutnije načine ubijeno 29 civila te 12 vojnika HVO-a samo je jedan od primjera gdje zločin nije tretiran niti je rezultirao kaznenim progonom odgovornih, a također, tu su i Doljani-selo u kojem je Armija nekažnjeno izvršila masakr nad hrvatskim domobranima i civilima. Istodobno, mnogobrojna stratišta diljem središnje Bosne i na kojima se pokazala prava okrutnost postrojbi Armije i dan danas čekaju pravdu Proslijeđen iz Haaga Ovaj predmet je kao predmet Kategorije dva u kojem je Tužiteljstvo Haškog tribunala počelo istragu, proslijeđen na procesuiranje pravosuđu BiH, a Tužiteljstvo BiH je provelo temeljitu i višemjesečnu istragu te predmet proširilo na veći broj osumnjičenih osoba i počinjenih zločina, navodi se u priopćenju iz Tužiteljstva BiH. RH o zahtjevima iz Sarajeva -Dobivamo određene zamolnice koje su u svom sadržaju neprihvatljive za Hrvatsku. To znači da se u opisu događanja u BiH spominju i napadi Hrvatske vojske i određene stvari koje jednostavno po našem viđenju nisu točne. One vrijeđaju pravni poredak Hrvatske, one ne proizlaze iz međunarodnih sporazuma koji su bili na snazi i one iskrivljuju sliku o tome što se tamo događalo, mišljenja je Orsat Miljenić, ministar pravosuđa RH. Naglašava i to kako je interes svih individualno procesuiranje svih zločina, na čemu Hrvatska ustrajava i tu su spremni pružiti svaku pomoć bilo kojoj zemlji. Međutim, poručuju kako svaka koja od Hrvatske traži pomoć mora znati da u tome imaju svoje standarde koje ona mora poštovati.