Vijesti Najčitanije

Škoro: Nisam prekršio niti jedan zakon jer sam pjevao Glavašu u Osijeku

Škoro: Nisam prekršio niti jedan zakon jer sam pjevao Glavašu u Osijeku
Duboko smo podijeljeni i svako moje pojavljivanje je način kako da izađemo iz te prošlosti, ali i da prozborimo iskreno o stvarima koje su se dogodile Na samom početku 'Bujice' gost Miroslav Škoro, poznati hrvatski glazbenik pohvalio se kako trenutno piše doktorat na temu ''Utjecaj digitalizacije na dionike glazbene industrije'', na što je voditelj Velimir Bujanec rekao kako će Škoru idući put kada ga pozove u emisiju, zvati dr. Škoro. Uvodni dio emisije obilježio je prilog o novom dokumentarnom filmu ''In odium fidei - iz mržnje prema vjeri'', koji govori o 66 ubijenih hercegovačkih fratara u Drugom svjetskom ratu, na to je Bujanec rekao kako nije normalno ubiti 66 fratra i to bez suđenja ili opravdanja. Kod nas je ubijeno više svećenika nego bilo gdje u svijetu. Osim kamera ''Bujice'', nitko nije došao na premijeru, ali Škoro se odazvao. Pitanje je bilo zašto. ''Ja nisam političar i ja nisam povjesničar. Razlozi dolaska su drugačiji nego razlozi ljudih koji su tamo bili. Jedan fratar je rekao da mu je drago da je ljudima tijesno. Ja radim sve iz svoje vizure, pa ću u tako i odgovoriti. Meni je žao što Hrvati i hrvatski građani nikako da izađu iz prošlosti, a tamo su se događali mnogi zločini, a ovo je samo jedan od njih. Mi smo statistički gledano, država s puno Hrvata, a nešto manje je kršćana, a nevjerojatno je koliko mi bježimo od nacionalnog identiteta i koliko to negiramo. Mi smo država, ali bez obzira na toliko ima katolika, nismo bas načisto s tim kakav stav treba zauzeti oko nekih stvari koje vjera izričito brani. Mi smo mali, manji smo od stotinjak gradova u svijetu. Sve sto se događa to je na razini nekog kvara. Duboko smo podijeljeni i svako moje pojavljivanje je način kako da izađemo iz te prošlosti, ali i da prozborimo iskreno o stvarima koje su se dogodile. Mi kao vjernici moramo oprostiti, a da bi se to napravilo moramo se ispovjediti, pokajati i odrediti pokoru. Mi u prošlosti imamo puno neriješeni stvari koje nismo riješili. Ovo je grijeh koji vapi do Boga. I bilo bi dobro da se kaže napravio je taj i taj. Ali mi to stalno zaobilazimo. I ništa se ne može napraviti dok se ne prizna grijeh'', objasnio je Škoro. Nažalost, ti 'zlikovci' imaju imena i prezime, pa se tako i u Hercegovini zna tko je to učinio, ali obitelji žrtava žive pokraj njih i teško će ljudi krenuti naprijed dok se sve ovo ne raščisti. S time se složio i Škoro koji je rekao da dok god se to ne raščisti, svatko će svakom psovati i povlačiti pištolj jer stalno nešto ključa. ''Treba pružiti narodu mogućnost da prođe kroz katarzu i da se nađe način kako oprostiti nekome'', istaknuo je. Pjevao je Škoro i u Osijeku pri dolasku Branimira Glavaša, pa se susreo s raznim napadima i neodobravanje, na što je Škoro rekao kako je to samo jedna osoba nešto komentirala i to je manje važno, ali i da je na to već navikao. Ako nečega nema onda se to i izmisli i njega to ne smeta. Samo je pitao, koji je on to članak zakona povrijedio jer se na dočeku pojavio i nitko mu na to nije znao odgovoriti, kaže kako je prisutna i tu žestoka želja da se netko i nešto podijeli. Osvrnuo se i na svoje pjesme za koje znaju često reći kako su političke, no Škoro odgovara kako on nije političar i da on nema potrebu u svojim pjesmama nekog prozivati, ali postoje neki ljudi koji njega optužuju i rade totalnu inverziju na njega i proziva ga se zaostalim i ruralnim i to rade osobe koje su liberalne, ali bi ga upravo oni i trebali podržavati.
#Osijek #gost #emisija #Branimir Glavaš #Bujica #doček #nastup #Miroslav Škoro

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.