Vijesti Najčitanije

"Slušamo prepucavanja, ali nitko nije regirao na svađu ruskog i američkog veleposlanika zbog Agrokora. Smatram to skandaloznim"

"Slušamo prepucavanja, ali nitko nije regirao na svađu ruskog i američkog veleposlanika zbog Agrokora. Smatram to skandaloznim"
Predsjednica Republike već dva dana žestoko kritizira Vladu za neprovođenje reformi i neodlučnost. Svaki dan otvara se novi sukob, od demografije pa do želje da i ona ne statira, već bude uključena u Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom. Je li to baš način i vrijeme za ovakvu beskonačnu javnu prepirku državnog vrha, komentirala je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović. Je li to baš način i vrijeme za ovakvu beskonačnu javnu prepirku državnog vrha? Niti je način, niti je vrijeme. Način nije ponajprije zbog toga što ovakva javna prepirka pokazuje, prije svega, premalo poštovanja prema nama, građanima Republike Hrvatske. Mislim da bi bilo puno ozbiljnije da Predsjednica i premijer sjednu u četiri oka, da rasprave neke stvari i da postignu konsenzus o nekim ključnim točkama, ključnim problemima u ovoj zemlji. Zbog čega to nije moguće, to doista ne znam. Nisam upućena niti u njihov međusobni odnos niti sam dovoljno upućena u možebitne ambicije bilo premijera bilo Predsjednice. Ono što se čuje ovako neslužbeno, to nije relevatno i ne znači da je točno, pa to neću ni iznositi. Vrijeme nije osobito zato što je Hrvatska zemlja s mnogo problema. Mi sada slušamo „pripetavanje“ i prepucavanje. On kaže jedno, ona kaže drugo. Ili ministri. Ali, primjerice, vezano za Agrokor nedavno su nam se američki i ruski veleposlanik ovdje posvađali kao da je riječ o nekom njihovu „feudu“ koji oni žele podijeliti. Reakcija naše politike, i premijera i Predsjednice, u tom je slučaju izostala. Smatram to skandaloznim! Jednako tako željela bih, osim demografije i tema koje su sada aktualne, da ili premijer ili Predsjednica s obzirom na Agrokor, koji je priča koju sam prije nekoliko mjeseci nazvala „novom balkanskom geopolitičkom prostitucijom“, a i s odnosom na novu, potencijalnu migrantsku krizu, kao novim izazovom, da počnu primjerice govoriti o potrebi korjenite promjene Zakona o sigurnosnim službama jer onaj iz 2006. više ne može korespondirati s ovim vremenom. Predsjednica posebno apostrofira migrantske trendove u kojima bi Hrvatska mogla imati itekakvih problema. Vode li tu Predsjednica i premijer konzinstentnu politiku i kako bi se Hrvatska trebala postaviti? Predsjednica i premijer još nemaju formiranu nikakvu politiku, oni govore svaki za sebe i govore približno točno. Dakle, ona govori o migranstkim trendovima, ja sam premijera neki dan slušala u Münchenu. Isto to smatra velikim izazovom za EU, ali posebno za Hrvatsku jer je Hrvatska na vanjskoj granici. Ono što osobito brine, ne samo nas ovdje, nego brine i Brisel, jest ta nova ruta koja se otvorila kroz BiH. Po mom mišljenju, Hrvatska mora formirati svoju politiku, a ne oslanjati se na politiku gospođe Merkel koja je neki dan u Münchenu, slušala sam je, napravila cijelu dramu a da joj nitko pri tom nije rekao 'Gospođo kancelarko, pa vaše političke odluke dovele su do ovoga kaosa'. Ona je govorila o funkcionalnoj solidarnosti, o stvarnoj nekakvoj, istinskoj europskoj policiji. Mislim da Hrvatska, koja ima žilet žicu još uvijek i na granici sa Slovenijom i na granici s Mađarskom s njihovim strana, mi žicu nismo dizali – da mora tu nekako formirati nekakvu svoju politiku jer kriza je sasvim izvjesna. Pitanje je kad će Erdogan pustiti sve te ljude. One će biti usklađena s nekakvim temeljnim europskim vrijednostima. Sve ovo skupa, ovo cijelo nesnalaženje zapravo je refleksija onoga od prije tri ili četiri godine kada je bio taj veliki val migrantske krize. Kada EU nije proveo, ponovit ću, fundamentalnu raspravu, otvorenu, javnu, da građanima bude jasno o svim aspektima te krize, prije svega o njezinu humanitarnom aspektu, nakon toga strateškom i sigurnosnom. Nadam se da će ovoga puta to učiniti, da će Hrvatska u tome aktivno sudjelovati.  
#sukob #Kolinda Grabar-Kitarović #Andrej Plenković

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.