Vijesti Najčitanije

SNAŽNA PORUKA VETERANA 4. GB: Hrvatska – osvijesti se, državo – nismo te takvu željeli!

SNAŽNA PORUKA VETERANA 4. GB: Hrvatska – osvijesti se, državo – nismo te takvu željeli!
Priopćenje veterana 4. gardijske brigade prenosimo u cijelosti: ‘Nisu nam bile bitne potpore niti nesklonost velikoga svijeta, nije nam bila bitna nadmoć našega neprijatelja. Znali smo da ideju slobode i spremnost žrtve nitko ne može slomiti, niti će ju netko nekome darovati. Vjerovali smo. Danas, dvadeset i šest godina nakon toga – ne vjerujemo i opasno sumnjamo. Bojali smo se tada, laž je da nismo znali za strah, jer bili smo ljudi. Bili smo Hrvati. Našim stazama hrvatske slobode ostala je bojna naših poginulih prijatelja, suboraca, smrt nam je bila svakodnevnica. Ali, vjerovali smo, respektirali smo neprijatelja i u tako nepoštenoj bitci, cijenili smo i svoje živote i njegov život. Znali smo da imamo pravo na svoju slobodu. Nismo ništa drugo očekivali. Samo pravo na slobodu, na svoju čast, korijene, ime i prezime, na pravo naše djece da odlučuju o svojoj sudbini i da budućnost grade na tome što mi radimo, makar to bilo i na našim životima. To nam je suzbijalo strah i ispunjalo nam srca u najtežim trenutcima. San o hrvatskoj slavi i slobodi. O nama, sa stijegom pred tim ciljevima. Mi, baštinici slavne Četvrte splitske brigade HV-a, nismo u toj borbi zamišljali sebe, niti nam je to bio cilj, kao upravljače i trajne čuvare hrvatske slobode. Ne. Nismo to željeli, nismo ni sumnjali da će naš narod, njegova državna vlast ikada nakon toliko žrtve riskirati čast i slavu toga što smo mi i tisuće naših suboraca diljem Hrvatske učinili, dovesti tu žrtvu, to sveto načelo, san stotina generacija kroz povijest, koji smo mi obranili, pod znak pitanja. Bili smo ponosni. I, mogli smo sve. Danas nam se oduzima taj ponos, bez čega ne možemo živjeti, jer manje više nemamo ništa drugo. To se godinama događa pred našim očima i, iako danas neki drugi ljudi vode stvarne ili navodne bitke za slobodu hrvatskoga naroda, moramo reagirati. Iako nismo nimalo sretni radi toga. Naučeni smo respektirati suparnika, neprijatelja, kako smo rekli cijenili smo i njegov i svoj život kao veliku vrijednost, ali, najviša vrijednost nam je bila sloboda i vjera. Vjera u Boga i vjera u ideju koja nas je tada vodila. Danas ne vidimo tu i takvu ideju. Danas sumnjamo. Duboko. I bojimo se više nego tada. Moramo se danas pitati, kako ćemo vjerovati u državnu politiku koja rasprostire crveni nacionalni tepih pod noge otvorenome neprijatelju, državi i čovjeku koji nikada nije pristao ni prihvatio ravnopravnu bitku, koji je čak i u toj bitci bio samo huškač, koji je svoj narod i ljude poticao na zlo i sijao smrt i svome narodu i nama? A nije imao hrabrosti sam stati tada nasuprot nas. Mi, veterani Četvrte splitske brigade ne možemo prijeći preko toga. To nije samo simbolika, to nema veze s pobjedničkom simbolikom, ni našom, ni našega naroda, to nema veze s politikom, jer, politika koju mi, koji smo bili spremni dati život za političku ideju slobode, danas nikako ne razumijemo, nije naša politika. A kad nešto nije naše, za to nešto nitko nije spreman ništa dati, pogotovo život, a ako nisi spreman dati život za najviše vrijednosti, onda su one lažne. Mi upozoravamo državni vrh, politike i političare u Hrvatskoj da nije sve podložno kompromisima i da ciljevi koje oni pretpostavljaju kao dobre, mi ne vidimo ni jasno, ni razgovijetno, ni – našim ciljevima. Jer, moramo znati, je li to ono za što smo bili spremni riskirati živote, vrijedi li danas umrijeti za te ciljeve ili ne, jesu li to vrijednosti za koje su umrli naši suborci i generacije hrvatskoga naroda. Jesu li to vrijednosti za koje vrijedi živjeti? Te vrijednosti moraju biti iste ili ste vi koji nas danas predstavljate izdali naše ciljeve i snove. A ne znamo. Ne vidimo. Ne razumijemo. Nije vrijeme za nagađanja, vrijeme je za jasnoću, za vrijednosti za koje se isplati ponovo riskirati, jer osjećamo i znamo da se i danas vode neke druge bitke, a mi ne smijemo i nećemo ostati po strani. Dugujemo to našim obiteljima, narodu, obiteljima poginulih suboraca. Dugujemo sebi, jer što smo bez toga. Jer, država koju smo obranili, tko god ju predstavljao mora znati da nije sve za pregovore i nije sve za kompromis, pogotovo za prodaju. Mora negdje biti granica ispod koje nitko ne smije ići u ime našega naroda. Vučić nije dostojan nikakvoga poštovanja, jer, nije se čak ni usudio suprotstaviti nam se na ratištu, nije imao hrabrosti riskirati svoj život, iako je sve izuzev časti i vjere tada bilo na njegovoj strani. Cijenili bismo ga da je bio nasuprot nas i riskirao život makar i pod takvim nepoštenim uvjetima, makar i za prljave namjere. On je bio huškač pod zaštitom nacističke srpske države i golemoga ratnoga stroja. Jednom smo ga pobijedili, koliko puta trebamo, da počnemo vjerovati da vrijedimo kao narod? I, gdje smo pogubili tu pobjedničku crtu, tu slavu i čast, na koje se dnevno pozivaju naši današnji državni dužnosnici? Tko je to pogubio u naše ime? Mi to ne namjeravamo gledati sa strane. Mi smo pobjednici, nismo nikada bili gubitnici. Mi zbog toga izražavamo naše duboko neslaganje i prijezir prema svakome tko dolazak takvoga čovjeka na čelu takve države u našu zemlju, s državnim počastima države koju smo obranili kad smo bili mladi i riskirali život za nju, pokušava predstaviti kao valjanu politiku. Jer to je ruganje istinskoj politici i temeljnoj ideji hrvatske slobode. Vrijeme je da se Hrvatska ponovo ujedini u ideji, u ciljevima za koje smo kao mladići i djevojke bili spremni umrijeti, u namjeri i u vodstvu, kako je bilo devedesetih godina. Vrijeme je, jer ovo čemu svjedočimo, rasipanje je najvažnije stečevine jednoga naroda, rasipanje i prijezir prema svemu što smo bili, što baštinimo i za što se živi. To dugujemo i sebi i našim budućim generacijama. Hrvatska – osvijesti se, državo – nismo te takvu željeli!, stoji u priopćenju.
#4. gardijska brigada #Veterani 4.gardijske brigade #poruka

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.