Vijesti Najčitanije
Spomen-obilježja žrtvama Domovinskog rata na mjestima masovnih grobnica
Daytonskim i Erdutskim sporazumom faktički je završio rat koji je Hrvatskoj nametnut od strane idejnog provoditelja velikosrpske koncepcije, Slobodana Miloševića te njemu poslušnog birokratskog i vojnog aparata.
Navedeni sporazumi, bili oni pravedni ili nepravedni, zaustavili su gubitak novih ljudskih žrtava. Naime, što se tiče žrtava koji su branili hrvatsku domovinu od vojne agresije JNA i srpskih pobunjenika, Dražen Živić iznosi podatak o 8147 poginulih hrvatskih branitelja, 6605 poginulih civila te 1218 nestalih hrvatskih branitelja i civila. Godine 1996. počeli su planovi o gradnji prvog spomenika stradalim u Domovinskom ratu te je izglasan Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.
Pod pojmom žrtva iz gore navedenog zakona, misli se na hrvatske branitelje i civile smrtno stradale u masovnim pogubljenjima tijekom vojno-oružane agresije JNA uz pripomoć lokalnih pobunjenih Srba.
Kako je te iste godine u rujnu započela ekshumacija žrtava iz masovne grobnice na Ovčari, donesena je odluka da se takav spomenik postavi na mjestu pogibije ranjenika i bolničkog osoblja iz vukovarske bolnice na Ovčari. Prihvaćena je ideja da spomenik na Ovčari bude samo prvi u nizu koji obilježavaju mjesta na kojim su se izvršila pogubljenja hrvatskih branitelja i civila, tj. odlučeno je da mjesta na kojima se pronađu masovne grobnice budu obilježena jedinstvenim, univerzalnim spomenikom koji će svojoj idejom idejom i porukom biti prihvatljiv s ciljem trajnog očuvanja sjećanja na stradale.
Prvi takav spomenik postavljen je 29. prosinca 1998. na Ovčari s porukom
„U spomen 200 ranjenih hrvatskih branitelja i civila iz vukovarske bolnice koji su smaknuti u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku“,autora akademskog kipara Slavomira Drinkovića. Skulptura predstavlja raspuklinu u obliku križa s likom golubice bez glave što simbolizira prazninu, patnju i žrtvu hrvatskog naroda tijekom Domovinskog rata te je prepoznatljiv znak svih masovnih grobnica u Hrvatskoj. Što se tiče kriterija po kojemu određena lokacija dobiva spomen-obilježje, ono se postavlja na ono mjesto gdje se pronađe masovna grobnica. Ako se dvije ili više grobnica nalaze u neposrednoj blizini, tada jedno spomen-obilježje obilježava masovne grobnice u spomen na sve žrtve. Danas se na području Republike Hrvatske nalaze 65 spomen-obilježja žrtava Domovinskog rata. Ukupno je otkriveno 148 masovnih grobnica, najviše u Vukovarsko-srijemskoj županiji, njih 55, dok ih je 111 obilježeno. Posljednje takvo spomen-obilježje postavljeno je u listopadu 2014. u Petrovcima u sjećanje na osam ekshumiranih žrtava iz dvije masovne grobnice. Izvorni članak možete pogledati OVDJE
