SRAMOTA KAKVE NEMA: Pobunjenicima iz Krajine isplaćivati ćemo mirovine

Sram, siromaštvo, očaj prizori su to koje nerijetko vidimo na licima hrvatskim umirovljenika koji su nakon desetljeća rada i odricanja zahvaljujući političkim odlukama dovedeni na marginu društva. No, ne žive u Hrvatskoj svi umirovljenici jednakim životom, već postoje kako to obično biva i neke privilegirane skupine, a o takvima je nedavno izvještaj dao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u čijem statističkom izvještaju za ovu godinu stoji da Hrvatska još uvijek plaća 16.841 partizansku mirovinu, a tu je i 7531 domobranska i 7464 mirovine pripadnicima bivše JNA. Tu pak priča s apsurdima ne staje jer isplaćujemo i više od 50 tisuća mirovina Srbima iz nekadašnje RS Krajine koji žive u Srbiji, a koji su da priča bude ironična i po hrvatskim navadama apsurdna vodili pobunu protiv iste te države hrvatske koja im financira lagodnu starost. Ako ste kojim slučajem pomislili da s ovim brojkama apsurdna priča dobiva epilog, u gadnoj ste zabludi, jer crna hrvatska statistika ukazuje na još neke anomalije koje bi mogle objasniti skroman život hrvatskih umirovljenika, jer dok jedni jedva preživljavaju, za mirovine 640 bivših saborskih zastupnika, bivših članova Vlade, ustavnih sudaca, državnih revizora izdvaja se u prosjeku 8000 kuna. No, ono što je našem sugovorniku i umirovljeniku kojega su ovi podaci zaboljeli posebno teško apsorbirati jeste šokantan podatak da je Hrvatska iz mirovinskog fonda dosad isplatila zaostale mirovine pobunjenika iz nekadašnje RS Krajine, a trenutno je u planu isplata mirovina za period pobune i terorističkih aktivnosti, i to za njih preko 46.000 što im je omogućilo odobravanje zahtjeva za konvalidaciju mirovinskih prava. S druge strane svatko tko obrati pozornost na statističke podatke o visini mirovina u našoj zemlji ne može se ne zapitati kako uopće preživljava najveći dio naših umirovljenika, koji čine skoro četvrtinu ukupnog stanovništva. Veliki broj naših umirovljenika ne samo da živi na rubu siromaštva, već je čak i prešao tu granicu. Da je tome tako potvrđuje još jedna bolna statistika HZMO-a iz koje se može zaključiti da oko 550 tisuća ljudi prima mirovine manje od 2000 kuna. U čak 14 županija mirovina je niža od državnog prosjeka, a oko 170 tisuća mirovina manje je od tisuću kuna. U svega šest županija i Gradu Zagrebu prosječne mirovine prelaze nacionalni prosjek, a najbolje žive zagrebački penzioneri čija mirovina u prosjeku iznosi 2754 kune. Na drugom su mjestu primorsko-goranski umirovljenici sa 2626 kuna, a slijedi ih istarska te dubrovačko-neretvanska županija. Neslavan rekord najniže prosječne mirovine bilježi Koprivničko-križevačka županija gdje umirovljenici preživljavaju sa svega 1725 kuna, a puno bolje nije ni u Požeškoj, virovitičkoj, međimurskoj i bjelovarskoj županiji gdje je prosječna mirovina 1800 kuna. Prosječna mirovina pokriva svega 57 posto troškova života, a hrvatska penzija u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina najniža je u EU te iznosi svega 37 posto. U budućnosti se, ako na snazi ostane ovakav mirovinski sustav penzije dodatno padati te će do 2053. godine ukupni bruto iznos penzije za osobu koja je radila 40 godina i otišla u mirovinu sa 67 godina iznositi tek 29 posto srednje bruto plaće radnika starijih od 50 godina!U neto iznosu, penzija osobe koja je radila za prosječnu plaću 40 godina i otišla u mirovinu sa 65 godina danas iznosi oko 55,5 posto njegove posljednje plaće, što je jedan od najvećih padova standarda nakon umirovljenja u EU. S godinama taj će se pad povećavati te će do 2053. s prvom mirovinom prosječnom zaposleniku u punoj starosnoj penziji standard pasti na 40 posto onoga što je zarađivao dok je još radio.