SRAMOTNA MEDIJSKA ŠUTNJA Preko milijun ukrajinskih izbjeglica traže spas

Pogodite koja će tema dominirati svim televizijskim vijestima, bilo da je riječ o državnoj ili privatnim televizijama? Gotovo sigurno izbjeglička kriza i val imigranata koji s Bliskog istoka i Afrike dolaze u Europsku uniju. Naravno, ukrajinske izbjeglice nikoga ne zanimaju. Čak i kada se govori o stradanju civilnog stanovništva u Ukrajini, barem u Hrvatskoj, mediji su izvještavali na slijedeći način: “U sukobima između ukrajinske vojske i proruskih separatista poginulo toliko i toliko civila…!” Gdje su poginuli? U kojim gradovima? Od čijeg oružja? Nitko ne spominje i ispada da sada već “Armija Donjecke i Luganske Narodne Republike” sama granatira civilne četvrti u Donjecku, Lugansku, Gorlovki i drugim gradovima i selima u kojima im žive žene djeca, prijatelji i rodbina. Čak i interaktivna mapa koju prikazuje Kijev ne spominje da su granatirani gradovi i sela pod kontrolom kijevske hunte. Slično je i s izbjeglicama i mediji uporno prešućuju činjenicu da na tužnom popisu zemalja iz kojih ljudi bježe Ukrajina zauzima prvo mjesto i nadmašuje čak i Siriju i ISIL. Prema Visokom povjerenstvu Ujedinjenih naroda za izbjeglice je 2014. po broju ljudi koji su željeli pobjeći iz svoje zemlje Ukrajina premašila Siriju. Otprilike jedna petina od ukupno 1,47 milijuna zahtjeva za azil su podnijeli Ukrajinaca, ali je 94 posto od tih zahtjeva upućeno Ruskoj Federaciji, što možda obrazlaže sramotnu šutnju zapadnih medija i našeg predstavnika u Ujedinjenim narodima, dr. Ivana Šimonovića, kojega je glavni tajnik Ban Ki-Moon izabrao za svog pomoćnika u području ljudskih prava i to baš za Ukrajinu. Podaci koje je svjetskoj organizaciji dostavila imigracijska služba u Moskvi potvrđuje ovaj fenomen: više od milijun ljudi se iz jugo-istočne Ukrajine zbog oružanog sukoba preselilo u Rusiju, a oko 600 000 je odlučio da se ne želi vratiti kući. Šef Federalne službe, Konstantin Romodanovski, dodao je da je oko 114 000 ukrajinskih izbjeglica obuhvaćeno vladinim programom preseljenja i dobilo materijalnu pomoć, a ubrzo će dobiti rusko državljanstvo. Prema Romodanovskom, priljev izbjeglica iz Ukrajine je doveo do poboljšanja ruskih stavova prema migrantima općenito. Prema nedavnom istraživanju koje je proveo Levada Centar 41 posto Rusa misli da je najbolji način za rješavanje ilegalne imigracije pomoći izbjeglicama da nađu posao i da im se dodijeli pravni status. To je dvostruko veći broj od 19 posto državljana Ruske federacije koji su dali isti odgovor samo godinu dana ranije. Konstantin Romodanovski dodaje da se njegova agencija aktivno bori protiv ilegalne imigracije i zadnje 2,5 godine je uspjela zaustaviti i poslati natrag oko 1,5 milijuna ljudi koji su zaobilazeći norme Ujedinjenih naroda pokušavali ući na ruski teritorij. Naravno, jednako tako potvrđuje da je vojni sukob u regiji Donbas je glavni razlog za povećanje zahtjeva za azil. Više od 271 000 zahtjeva su podnijeli ukrajinski građani, odnosno 99 posto od ukupnog broja tražitelja azila, navodi se u izvješću za lipanj ove godine. Također se primjećuje da su ruske vlasti pokazale su se puno više tolerancije u svom pristupu prema izbjeglim Ukrajincima nego zapadne zemlje. Rusija i Bjelorusija su do sada odobrile 90 posto zahtjeva za azil, dok su zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Poljske i Finske nisu prihvatile više od 10 posto od ukupnih ukrajinskih zahtjeva. Sjedinjene Države, Kanada i Njemačka pokazala su se pokazali kao najgostoljubiviji, te su odobrili između 35 i 65 posto od ukupno podnesenih zahtjeva. S novim turbulencijama u Ukrajini, osobito u Kijevu, alarm se širi na ostale susjedne zemlje. Poljska, primjerice, strahuje da bi prema njenim granicama mogao krenuti novi val ukrajinskih izbjeglica i stoga je najavila da priprema izvanredne mjere, zaključuje Globalist.