Srbi izbjegli iz Hrvatske postaju građani EU, a najviše ih muči njihova imovina koju su ostavili iza sebe
Granica Hrvatske i Srbije za mjesec dana postaje granica EU. Izvan Unije, u Srbiji, ostaje živjeti mnogo onih koji su do 90-ih boravili u Hrvatskoj. Mnogi još imaju status izbeglica, a neki i dalje žive u kolektivnim centrima, piše portal DW.
Mirjana Grujić iz Zapadne Slavonije već 18 godina živi u kolektivnom izbjegličkom centru Krnjača kod Beograda. Tu je upoznala i svog supruga i osnovala porodicu. Za dva mjeseca ona i njena obitelj preseliće se u jedan od 80 stanova koje im je osigurala fondacija 'Divac' i Visoki odbor za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR). - Kada smo izbjegli, tu je bilo bitno spašavanje glave. A poslije se čovjek i navikne - priča Mirjana. Njen sin Zoran rođen je u kolektivnom centru. To je jedini svijet za koji on zna i ne raduje se što ga napušta.
Jedan od stanovika Centra je i glumac iz Like Rade Belić Pokazuje torbe u svojoj baraci koji čekaju da ih spakira onog dana kada mu država ponudi ne samo stan, već i omogući normalan život:
- Takvo rješenje je stiglo kasno. Ja nemam prihode odakle bih mogao to da plaćam. Zar oni misle da se sa 6.000 dinara može živjeti mjesec dana? Dok bih poplaćao sve režije, ne bi mi ostalo ni za ljekove. A imam od međunarodne komisije proglašenu nesposobnost za rad i oni su toga svjesni - kaže Rade.
Rade, inače, ima stan u Zagrebu i tri seoska imanja. Ali novi hrvatski Zakon o prebivalištu primorava izbjegle da poslije 20 godina donesu odluku koju osobnu iskaznicu će uzeti. One osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj, ne mogu dobiti hrvatsku osobnu iskaznicu, a ukoliko je nemaju, morati će plaćati dodatni porez na svoju imovinu u Hrvatskoj. Rade kaže da će, ukoliko zbog novog zakona bude morao plaćati dodatni porez na svoju imovinu u Hrvatskoj, odbiti da plati sve dok Republika Hrvatska njemu ne plati odštetu što mu je imanje neobrađivano 20 godina i što mu kuće na imanjima, koje su odavno samo ruševine obrasle u korov, nisu obnovljene.
Slikar iz Rijeke Đuro Maoduš, također stanovnik kolektivnog centra u Krnjači, kaže da nije dovoljno informiran i da ne zna kako će se ulazak Hrvatske u Europsku uniju odraziti na nerješeno pitanje njegovog stana u Rijeci. - Moj stan je uzeo jedan Hrvat. On je moj stan iznajmljivao. To je malo tragično. Bar da je ušao netko ko nema stan, nego je ušao netko tko već ima stan, a moj iznajmljuje...
Prema podacima iz 'Komesarijata za izbeglice', u Srbiji je još uvek registrirano 66.407 ljudi sa statusom izbjeglice. Oko 50.000 ih je iz Hrvatske; 1996. bilo ih je 618.000, a tijekom godina državljanstvo Srbije dobilo je njih 250.000. Istovremeno, podaci UNHCR-a pokazuju da je održivi povratak u Hrvatsku ostvarilo 60.000 ljudi. Svake godine povratak je sve slabijeg intenziteta, a samo 38 posto od ukupnog broja osoba koje se vrate u Hrvatsku, tamo i ostaje.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
