Vijesti Najčitanije

Srbija deklaracijom izražava stoljetni san o 'srpskoj zemlji gdje god ima Srba'

Srbija deklaracijom izražava stoljetni san o 'srpskoj zemlji gdje god ima Srba'
O sigurnosnom stanju u Hrvatskoj i u njenom susjedstvu te predviđanjima za novu 2018. godinu razgovarali smo s mr. Željkom Cvrtilom, istaknutim stručnjakom s područja kriminalistike i sigurnosti koji je za Direktno upozorio na sigurnosne probleme Hrvatske s obzirom na njene susjede, okruženje i geopolitičku situaciju. Željko Cvrtila za Direktno je rekao kako u Hrvatskoj nema porasta kriminala i nekih većih kriminalističkih ili terorističkih djela te kako je s te strane sigurnosno stanje u zemlji zadovoljavajuće. Međutim, naš sugovornik upozorava kako nam geopolitičko okruženje nije 'prebajno'. "Imamo situaciju u Bosni i Hercegovini koja se očigledno kuha", rekao je Cvrtila i objasnio: "Milorad Dodik ponovno najavljuje odcjepljenje, a crtao je i kartu neke nove 'Velike Srbije' koja uključuje i sjever Kosova, Crnu Goru i tzv. Republiku Srpsku". Cvrtila je upozorio i na Srbiju koja priprema deklaraciju o zaštiti Srba u cijeloj 'regiji', što je u biti samo drugi način kojim izražavaju svoju stoljetni san o "srpskoj zemlji gdje god ima Srba". Ugledni kriminalist upozorio je i na hibridni rat koji Srbija vodi protiv Hrvatske duže vrijeme, širenjem dezinformacija i podizanjem tenzija tamo gdje ih nema. Kao primjer je naveo huligansko ponašanje naših navijača u Beogradu kada je šest hrvatskih državljana optuženo da je došlo rušiti državu. "Pitanje je tko je stajao iza osoba koje su njih angažirale. Poznato je kako sve sigurnosne službe unajmljuju kriminalce za obavljanje prljavih poslova, ali srpske tajne službe u tome su eksperti", rekao je Cvrtila. Cvrtila je naveo i Crnu Goru kao jedan od problema zbog pokušaja državnog udara na dan parlamentarnih izbora 16. listopada 2016. godine. "Ruski plaćenici pokušali su napraviti prevrat u Crnoj Gori, odnosno osujetiti parlamentarne izbore", rekao je Cvrtila i podsjetio kako su svi oni došli iz baza na tlu Srbije. Uz Crnu Goru i Srbiju, naš sugovornik je spomenuo i Makedoniju kao nesigurnu balkansku zemlju zbog situacije u kojoj se našla nakon parlamentarnih izbora te dodao kako ta zemlja još uvijek ima problema zbog priznanja imena države, ali i zbog jakog albanskog faktora. Cvrtila smatra kako je i Kosovo jedan od uzroka nestabilnosti na ovim prostorima. "Iako je Kosovo kao država priznato u svojim granicama, ipak zbog srpske zajednice općina na sjeveru i zbog nepriznanja Srbije i njenih pretenzija na sjever te zemlje može doći do napetosti", smatra sigurnosni stručnjak. Bosna i Hercegovina je najveći sigurnosni problem Najvećim problemom za sigurnost Hrvatske Cvrtila smatra Bosnu i Hercegovinu. "BiH nam je problem zbog dvije stvari. Jedna je takozvana Republika Srpska, koju neki smatraju državom iako je nastala na etničkom čišćenju, genocidu i ratnom zločinu nad nesrpskim stanovništvom, koja funkcionira kao država u državi unutar BiH. Drugi je položaj Hrvata u BiH", smatra Cvrtila i objašnjava kako su Hrvati koji su podržali referendum za nezavisnost BiH te cijelo vrijeme sukoba pomagali Bošnjacima u vojnom i humanitarnom smislu sad ostali obespravljeni. "Narod kojem se prepolovio broj, kako zbog etničkog čišćenja, ali i zbog iseljavanja, koji je podzastupljen u svim institucijama u Federaciji BiH ,sada se budi te traži ravnopravnu zastupljenost ili povratak Herceg Bosne, što naravno diže tenziju prema Bošnjacima. Bošnjaci žele unitarnu BiH, gdje bi oni kao većinski narod na neki način vladali tom državom", ukratko je naš sugovornik objasnio genezu mogućih sukoba te dodao kako je BiH problem i zbog natruha islamskog terorizma zbog povratka džihadističkih boraca s Bliskog istoka. "Geopolitička situacija Hrvatske s obzirom na njene istočne susjede nije nimalo dobra", naglasio je Cvrtila i dodao kako bi nam problem mogao stvoriti i neki novi veliki migrantski val koji je sada zaustavljen u Turskoj. "Neće biti problem ako ti migranti nastave dalje prema zapadnim zemljama, ali bi mogao nastati niz problema koje imaju i zapadne zemlje, poput sigurnosnih i kulturoloških, ako bi veliki dio migranata ostao u Hrvatskoj", napomenuo je naš sugovornik. Naglasio je kako situacija nije dobra. "Sve više se zakuhava stanje u susjedstvu i ne treba odbaciti ni probleme oko Piranskog zaljeva", naglašava Cvrtila i dodaje kako će se to riješiti unutar Europske unije i da Slovenci ovu situaciju koriste u svoje predizborne svrhe. Situacija kao u Hladnom ratu "Naravno, treba dodati kako se ponovno miješaju interesi Istoka i Zapada, Amerike i Rusije. Radi se o ruskom pokušaju otimanja ovih preostalih država koje nisu ušle u NATO savez i Europsku uniju", rekao je Cvrtila i dodao kako se vodi ekonomska borba i naglasio primjer Agrokora kojem je Sberbanka davala kredite upravo s namjerom da jednom preko tog koncerna kontrolira dio gospodarskog kolača u Hrvatskoj i okruženju. "Amerikanci su im tu pomrsili račune s ovim fondom i Vlada Republike Hrvatske s 'lex Agrokorom'", rekao je stručnjak. Turska bolje surađuje s Rusijom Naš sugovornik je naglasio kako je ova situacija malo gora nego u Hladnom ratu. "Tad su se znale granice i koji blok nad kojim državama ima nadležnost. Sad se te granice ne znaju, one se sad stvaraju, pokušavaju se definirati te se pokušavaju preoteti nadležnosti nad pojedinim državama koje su nastale raspadom komunističkog bloka", rekao je Cvrtila i naglasio kako je i Turska počela imati bolju gospodarsku i vojnu suradnju s Rusijom od koje kupuje vojnu opremu, što "NATO diže na zadnje noge". "Zbog sveg ovog navedenog vidimo da se Hrvatska nalazi u nepovoljnom geopolitičkom okruženju i u tom kontekstu treba promatrati i pokušaj oživljavanja davno umrle Hrvatske vojske, dizanje njene borbene spremnosti i vatrene moći nabavkom novih zrakoplova i naoružanja". Haški sud je negativno utjecao na sigurnosnu situaciju Cvrtila smatra kako je Haški sud nepovoljno utjecao na cijelu situaciju u hrvatskom susjedstvu. "Haški sud dopustio je da bude izmanipuliran od strane sigurnosne službe bivše države, ali i sadašnje srpske tajne službe, koje su imale jak utjecaj na tužiteljstvo zbog čega smo imali ovakve presude. One i danas utječu na ponašanje Bošnjaka u BiH", rekao je Cvrtila i dodao kako smatra da su Srbi nisu doživjeli katarzu kao Nijemci iza Drugog svjetskog rata, a da ta zemlja nije priznala kako je njezino bivše i dijelom sadašnje vodstvo činilo zločine. "U Srbiji se događa nešto drugo. Oni vrše rehabilitaciju politike Slobodana Miloševića i vođa četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata. Oni i dalje rade na onome što su zacrtali pred 150 godina u svojim Načertanijama", smatra Cvrtila i dodaje kako to uspješno to rade jer međunarodna zajednica nikada nije sankcionirala takvu politiku već im prešutno daje vjetar u leđa. "Sve ovo zaokružuje jednu škakljivu sigurnosnu situaciju i diže tenzije", rekao je Cvrtila i napomenuo kako ne vjeruje da će Hrvatska vojno reagirati po tom pitanju. "Hrvatska nikad nije vodila nikakve osvajačke ratove ili se za njih pripremala", rekao je za Direktno Željko Cvrtila i zaključio kako za razliku od nas neke zemlje u okruženju samo čekaju priliku da ostvare neke svoje davne snove. Marijan Opačak / direktno.hr
#hladni rat #mr. Željko Cvrtila

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.