Vijesti Najčitanije
UŽIVO Srbija ne može biti kriva za djela počinjena prije 27. travnja 1992.
Međunarodni sud pravde objavljuje presudu o uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu devedesetih godina.
10:52 - Sud smatra da u skladu s člankom 2 b uobičajeno značenje teških ozljeda znači da su ozlijede takve da pridonose istrebljenju skupine. I silovanje se može smatrati dijelom genocida.
10:44 - Sud odlučuje jesu li počinjena djela genocida, ali sud ne odlučuje o individualnoj odgovornosti. Genocid sadrži dva elementa, konkretno djelo i namjeru. Sud će prvo razmotriti namjeru.
10:42 - Peter Tomka kaže kako je protutužba Srbije utemeljena i vezana za osnovnu tužbu.
10:39 - Tomka naglašava kako je svaka država obvezna primjenjivati Konvenciju, ali ne retroaktivno pa se to ne može odnositi na prethodno razdoblje.
Hrvatska tvrdi da je Srbija kao nasljednica prekršila Konvenciju u okviru općeg međunarodnog prava. Ne smijemo isključiti stavak 9, koji govori o određenoj kategoriji i počinjenja djela, kada je riječ o odgovornosti jedne države u počinjenju genocida. Možemo govoriti o odgovornosti države i država slijednica, kaže Tomka.
Valja voditi računa je li supsidijarnost funkcionirala na način na koji Hrvatska tvrdi, prenosi li se ono što Hrvatska tvrdi s Jugoslavije na Srbiju, kazao je Predsjednik Suda.
10: 26 - U smislu članka 9., objašnjava Tomka, prije 27. travnja 1992. ne može se smatrati da je Srbija bila odgovorna. Srbija je navela kako je tek počela postojati 27. travnja 1992. i da je prije tog datuma nije obvezivala Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Ako se radi o djelima počinjenima prije 27 travnja, Hrvatska smatra da se ta djela mogu pripisati državi(Srbiji). Hrvatska tvrdi da je Savezna Republika Jugoslavija naslijedila obveze Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a time i odgovornost za nekršenje Konvencije.
10:21 - Tomka objašnjava što je potrebno da bi se proglasio genocid. Naime, nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava. Moraju se dogoditi činjenja navedena i opisana u Konvenciji o genocidu.
10:15 - Sud smatra da je glavni predmet sukoba da se zna je li Srbija odgovorna za kršenje Konvencije o sprečavanju genocida, kaže Tomka.
10:06 - Na Međunarodnom sudu pravde u Haagu nešto iza deset sati započelo je ročište na kojem će se objaviti presuda po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu u Hrvatskoj devedesetih godina.
Predsjednik ICJ-a Peter Tomka objavit će odluku jesu li dvije države prekršile UN-ovu Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948.
10:00 - Jesu li Zagreb i Beograd prekršili Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., najviši UN-ov sud odlučit će 20 godina nakon oružane agresije Srbije na Hrvatsku i 16 godina od podnošenja hrvatske tužbe.
Suci koji su donijeli odluku o tužbi za genocid (Dnevnik.hr)
Zagreb vjeruje da je sudu sa sjedištem u Den Haagu iznio dovoljno dokaza za osudu Srbije za genocid nad Hrvatima od 1991. do 1995., a Beograd je uvjeren da je dokazao odgovornost Hrvatske za genocid nad Srbima u Oluji u ljeto 1995.
Mogu li se zločini, dobrim dijelom već dokazani i kažnjeni pred ICTY-jem, okarakterizirati kao genocid i jesu li za njega odgovorni službeni Zagreb i Beograd, glavno je pitanje kojim su se bavili suci ICJ-a. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena "s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine".
Kao "sinonim genocida" istaknuti su hrvatska sela Škabrnju i Saborsko koja su "izbrisana s lica zemlje" te uništeni Vukovar i Ovčaru na kojoj je nad oko 200 hrvatskih branitelja i civila počinjen jedan od najgorih zločina nakon Drugog svjetskog rata.
Srbijanski pravni tim genocidnu namjeru nalazi na Brijunskom sastanku uoči Oluje kada je, tvrdi, politički i vojni vrh predvođen tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom smislio plan o protjerivanju Srba iz Hrvatske.
Srbija u protutužbi iz 2010. tvrdi da je u Oluji ubijeno 1719 i protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, što je gotovo dovelo do nestanka te etničke skupine koja je prije Drugoga svjetskog rata činila 20 posto hrvatskog stanovništva, 1991. dvanaest, a danas četiri posto.
Od Hrvatske traži kažnjavanje počinitelja genocida, stvaranje uvjeta za povratak izbjeglih Srba i poštivanje njihovih ljudskih i građanskih prava. Beograd zahtijeva i da Hrvatska ukine praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja kojim 5. kolovoza obilježava pobjedu u Oluji kao legitimnoj akciji oslobađanja okupiranih teritorija u kojoj je poginulo 196, ranjeno više od 1000 i nestalo petnaest hrvatskih vojnika i policajaca.
