Sredinom siječnja počinje suđenje Jadranki Dinčir za isplatu braniteljskih naknada

Sredinom siječnja počinje suđenje Jadranki Dinčir za isplatu braniteljskih naknada kojima je HZZO oštećen za 30 milijuna kuna Na zagrebačkom Županijskom sudu 17. siječnja počinje suđenje bivšoj službenici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Jadranki Dinčir koju tužiteljstvo tereti da je, na poticaj suoptuženog Branka Beusa, nezakonitom isplatom braniteljskih naknada zbog bolovanja kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu HZZO oštetila za više od 30 milijuna kuna. Datum početka suđenja u utorak je na pripremnom ročištu odredila sutkinja Maja Štampar Stipić koja će voditi postupak. U optužnici podignutoj krajem siječnja, a potvrđenoj u travnju tužiteljstvo Dinčir tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, a Beusa za poticanje na te nezakonitosti. U slučaj je, kako se doznaje, bio upleten i sada pokojni Stjepan Gott, a riječ je o pogodnosti prema kojoj branitelji, ukoliko su na bolovanju zbog ratnih posljedica, imaju pravo na primanje punog iznosa plaće što pokriva HZZO. Nezakonitosti su se, prema tvrdnjama tužiteljstva, događale od 2002. do 2005. kada je optužena kao kontrolor za zdravstveno osiguranje bila ovlaštena “zaprimati i kontrolirati zahtjeve hrvatskih branitelja za priznavanje prava na naknadu plaće zbog bolovanja kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu i dostavu tih zahtjeva nadležnom liječničkom povjerenstvu”. Nakon donošenja rješenja bila je ovlaštena i obračunati iznos naknade te ispisati nalog za isplatu podnositelju zahtjeva. Tužiteljstvo tvrdi da su prema ranijem dogovoru Beus ili Gott osobno ili putem 11 posrednika, pronalazili osobe kojima su “predočavali mogućnost ostvarenja materijalne naknade u zavodu za zdravstveno osiguranje s osnova sudjelovanja u Domovinskom ratu uz novčanu proviziju za posredovanje”, neovisno jesu li zaista sudjelovali u ratu i koristili bolovanja s te osnove. Beus i Gott dokumentaciju su potom navodno predavali Jadranki Dinčir koja je “znala da priložena dokumentacija ne odgovara stvarnom statusu podnositelja zahtjeva i da ne udovoljavaju uvjetima za dodjelu zahtijevane naknade”. Lažnu dokumentaciju predavala je pravnoj službi u kojoj nisu sumnjali da dokumentacija nije vjerodostojna pa su sastavljali rješenja i davali ih na potpis ovlaštenim osobama. U nekim je predmetima navodno i krivotvorila potpis rukovoditeljice područnog ureda. Kada su nezakonite naknade isplaćene na račune ukupno 78 korisnika Dinčir je o tome obavještavala dvojicu suradnika kojima su korisnici navodno vraćali dio naknade kao proviziju. Na taj su način Dinčir i Beus “ostvarili zajedničku korist” od četiri milijuna kuna i tisuću eura, a Dinčir i Gott “zajedničku nepripadnu korist” od 703 tisuće kuna. Kako bi prikrila nezakonitosti i omogućila daljnju isplatu po nezakonito riješenim predmetima Dinčir je, po tvrdnjama tužiteljstva, na isti način postupila u još 195 slučajeva. U njima navodno nije uzela proviziju, ali je HZZO oštetila za gotovo 30,8 milijuna kuna.