Stanovnica Markuševca za Narod.hr: ‘Razočarani smo Bandićevim postupanjem nakon potresa, a svako novo podrhtavanje je trauma’
“Svakodnevno osjetimo podrhtavanja. Većina stanovnika Markuševca ostala je bez krova nad glavom, mi koji smo ostali, živimo u oštećenim kućama i strahujemo, jer svaki novi potres znači i rizik za urušavanje objekta u kojem živimo. Nije nimalo ugodno.”, istaknula je za Narod.hr stanovnica Markuševca, Jelena Kranjec.
Na Veliki petak zagrebačko područje ponovno je osjetilo podrhtavanje. U 8 sati i 50 minuta, seizmografi Seizmološke službe zabilježili su potres magnitude 2.5 prema Richteru s epicentrom nedaleko Markuševca kojeg je i dan ranije u popodnevnim satima pogodio slab potres od 2,3 stupnja.
Kranjec je majka dvoje djece, od tri i devet godina te je istaknula da podrhtavanja tla osjete intenzivnije nego ostali stanovnici Zagreba.
“Još uvijek osjetimo podrhtavanja i svaki novi potres jedno je novo traumatično iskustvo, kako za djecu tako i za sve nas. Spavamo pored izlaznih vrata i čekamo novu tragediju. Pod velikim smo stresom i zabrinuti za sigurnost djece.”, rekla je Kranjec koja s obitelji živi na Markuševečkoj cesti u privatnoj kući na dva kata.
Opisala je i stanje kuće nakon najjačeg potresa zabilježenog 22. ožujka:
“Prizemlje nije puno oštećeno, na prvom katu je popucala žbuka i zidovi, dok je tavan teško oštećen, oba dimnjaka su se urušila, popadale su pločice i trebat će temeljitu renovaciju.”
“Svaki novi potres znači i rizik za urušavanje objekta u kojem živimo”
Najviše je razočarana reakcijom gradskih vlasti i odnosu prema stanovnicima čijim stambenim objektima prijeti urušavanje te su zbog vlastite sigurnosti s vrećicom stvari morali napustiti toplinu doma. Smatra da je ugrožene stanovnike, koje je uz pandemiju koronavirusa pogodio i potres, Zagreb trebao bolje zbrinuti.
“Gradska vlast nije reagirala kako treba. Još uvijek se ništa ne rješava niti se pomaže ljudima koji su najviše stradali u potresu. Danima su se ljudi snalazili i spavali po kombijima i autima ispred kuća, na hladnome. Obzirom i na pandemiju, nije adekvatno smjestiti sve te ljude u dom na Cvjetnom. Većina stanovnika Markuševca ostala je bez krova nad glavom, mi koji smo ostali, živimo u oštećenim kućama i strahujemo, jer svaki novi potres znači i rizik za urušavanje objekta u kojem živimo. Nije nimalo ugodno.”, ocjenjuje Kranjec, koja radi na Novoj TV u sektoru kostimografije.
Upitali smo ju i kako s djecom komunicira o potresu, mogu li razumjeti što se događa i prihvatiti upute odraslih:
“Panika i dalje traje. Kako vrijeme odmiče, objašnjavamo djeci da se to događa svugdje i da trebamo ostati pribrani i ne paničariti. No, djeca nisu svjesna potencijalnih gubitaka i posljedica, dok smo mi odrasli konstantno u strahu.”, istaknula je.
U redakciju portala Narod.hr i dalje se javlja veliki dio građana, stanovnika Markuševca, Čučerja i okolnih mjesta koji tvrde da im pomoć dolazi jako sporo, a njihovim domovima, oštećenima u snažnom potresu koji je pogodio zagrebačko područje, prijeti urušavanje. Tamošnji stanovnici su nezadovoljni su jer dugo čekaju statičare koji trebaju utvrditi mogu li se vratiti u svoje domove.
Podsjetimo, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić proglasio je prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom na području grada Zagreba.
“Grad Zagreb će objaviti javni poziv, kojim će obavijestiti oštećenike (fizičke i pravne osobe) na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Gradskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, a koji će biti objavljen na oglasnoj ploči i na web-stranicama Grada Zagreba”, priopćeno je iz Grada.
Isto je učinio i župan Zagrebačke županije Kožić te proglasio prirodnu nepogodu uzrokovanu jakim potresom, za šest općina i tri grada u Zagrebačkoj županiji – općinu Jakovlje, Luka, Klinča Sela, Orle, Križ i Stupnik te gradove Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedelja i Velika Gorica.
Nakon županove Odluke, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda dužna su odmah, a najkasnije u roku od 15 dana nakon donošenja Odluke, odnosno njezinih prvih posljedica, unijeti prve procjene štete u Registar šteta, ističe se u priopćenju. Grad/Općina je dužna unijeti konačnu procijenjenu štete u Registar šteta u roku od 50 dana od dana donošenje Odluke i dostaviti Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta.
Ministar graditeljstva Predrag Štromar izvijestio je da se sa Svjetskom bankom razgovara o sufinanciranju sanacije dimnjaka na zgradama oštećenima u potresu.
Izvor:Narod.hr
Autor: ig/Foto: Fah/Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)
