Statistika: Nastavlja se trend pada broja učenika osnovnih škola

Na kraju školske godine 2018./2019. broj osnovnih škola, razrednih odjela i učenika nije se bitno promijenio u odnosu na prethodnu školsku godinu, ali je i dalje prisutan pad broja učenika koji traje već četvrt stoljeća, stoji u izvješću Državnoga zavoda za statistiku.

Državni zavod za statistiku objavio je "Statističko izvješće 1663 - Osnovne škole i dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja, kraj školske godine 2018./2019. i početak školske i pedagoške godine 2019./2020." u kojemu, među ostalim, stoji da je udio učenika u spomenutom obrazovnom razdoblju bio 48,7 posto. Jedan učitelj imao je nešto više od devet učenika.

U školskoj godini 2018./2019. organiziranu prehranu imalo je 70,6 posto državnih osnovnih škola i 95,5 posto privatnih osnovnih škola s organiziranom prehranom.

Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju u toj školskoj godini iznosio je jedan učitelj na 9,1 učenika, a u obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju taj je odnos bio jedan učitelj na dva učenika. Udio žena u populaciji učitelja bio je 81,5 posto.

Nastava na hrvatskom i na jezicima nacionalnih manjina

Prema metodologiji statističkoga prikupljanja podataka, od 2027 školskih jedinica u 2002 nastava se izvodila samo na jednom jeziku - i to u 1958 škola na hrvatskome jeziku, u 21 na srpskome jeziku, u 12 na talijanskome, u sedam škola na češkome te u četiri škole na mađarskome jeziku.

Osim na hrvatskome jeziku, 25 škola nastavu je izvodilo i na jezicima nacionalnih manjina, i to 12 na srpskome, po pet na mađarskome i talijanskome jeziku, dvije škole na češkome te jedna škola na njemačkome jeziku.

Ukupno su 4293 učenika polazila nastavu na jezicima nacionalnih manjina - 1937 na srpskome, 1696 na talijanskome, 353 na češkome, 172 na mađarskome i 135 na njemačkome jeziku.

Od ukupnoga broja ponavljača, najviše je bilo dječaka - 68 posto, najveći udio ponavljača bio je u višim razredima - njih 76 posto, a najviše ponavljača bilo je u petom razredu - 24,3 posto . Od ukupnoga broja ponavljača u petom razredu najviše je bilo dječaka -  75,4 posto.

Promatrajući učenike prema godinama starosti, može se primijetiti da je u redovitim školama bilo samo 2,3 posto učenika mlađih od sedam godina. Isto tako, gornja granična skupina od 15 i više godina obuhvaćala je samo 0,5 posto učenika. Od toga je 92 posto pohađalo osmi razred.

Ukupno 1699 dječjih vrtića na početku pedagoške 2019./2020. godine

Na početku pedagoške godine 2019./2020. djelovalo je ukupno 1699 dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe predškolskog odgoja. Kako je navedeno, svaka teritorijalno odvojena jedinica (područni odjel) smatra se vrtićem.

Od 1496 dječjih vrtića, njih 1087 vrtića osnovali su Republika Hrvatska i jedinice lokalne uprave i samouprave, osnivač 347 bila je druga domaća pravna ili fizička osoba, a 62 dječja vrtića osnovale su vjerske zajednice.

Pri drugim pravnim osobama bile su pak ustrojene 203 jedinice predškolskog odgoja i to 153 pri osnovnim školama, šest u igraonicama pri knjižnicama te 44 u drugim ustanovama i udrugama (zdravstvenima, socijalnima, kulturnima, sportskima).

Ukupan broj djece obuhvaćene programima predškolskog odgoja bio je 139.682,a udio djevojčica bio je 48,2 posto. Redovitim programima bilo je obuhvaćeno 125.294 djece ili 89,7 posto, programom predškole 9861 dijete ili 7,1 posto, a u kraćim programima bilo je 4527-oro djece, odnosno 3,2 posto. Od ukupnoga broja djece 20,3 posto bilo ih je mlađe od tri godine.

U školskoj godini 2018./2019. programom predškole bilo je obuhvaćeno 9861 dijete koje nije bilo polaznik redovitoga programa predškolskog odgoja, što je manje za 6,9 posto nego u prethodnoj godini.

Na jednog odgojitelja i učitelja dolazilo je u prosjeku desetero djece, a odnos stručnih radnika za rad s djecom (odgojitelja i učitelja, zdravstvenog osoblja i stručnih suradnika) i ostalih (administrativnoga i ostalog osoblja) iznosio je dva naprama jedan.

Broj srednjoškolaca u 2019./2020. za 1,5% manji nego prethodne godine

Na početku školske godine 2019./2020. na području Hrvatske djelovalo je 436 srednjih škola koje su obuhvaćale 738 školskih jedinica različitih vrsta te 58 učeničkih domova sa 7495 korisnika, priopćeno je iz Državnog zavoda za statistiku.

Broj učenika na početku školske godine 2019./2020. bio je manji za 1,5 posto u odnosu na početak školske godine 2018./2019., kada su srednju školu završila 38 874 učenika, a od čega 49,5 posto učenica. U redovitom obrazovanju bilo je samo 1,2 posto ponavljača, najviše u prvom razredu - 1,9 posto.

Kada se promatraju redovite samostalne škole u 2018./2019. školskoj godini, u kojima je nastava organizirana samo za jednu vrstu programa, najveći udio imale su gimnazije, 41,9 posto, a najmanji industrijske i obrtničke škole, sa 9,9 posto.

Najveći udio učenika koji su položili razred bio je u gimnazijama, 99,5 posto, a najmanji u srednjim umjetničkim školama, 95,1 posto. Najviše učenica bilo je u umjetničkim školama, a najmanje ih je bilo u industrijskim i obrtničkim školama.

Od ukupnog broja korisnika učeničkih domova, 88,2 posto pohađalo je srednju školu, a 11,8 posto visoko učilište. Udio učenica odnosno studentica bio je 57,4 posto. Na kraju školske godine 2018./2019. broj učenika bio je manji za 3,9 posto u odnosu na kraj školske godine 2017./2018. Udio učenica iznosio je 50 posto.

U srednjim umjetničkim školama bilo je 70,2 posto učenica, u gimnazijama 62,6 posto, u tehničkim i srodnim školama 47,1 posto, a u industrijskim i obrtničkim školama bilo je samo 32,1 posto učenica.

Engleski jezik učilo 92 posto učenika

Tijekom školske godine 2018./2019. srednjim školama učenici su učili jedan, dva ili tri strana jezika, a svi učenici bili su obvezni učiti barem jedan strani jezik.

Engleski jezik učilo je 92 posto učenika, njemački 35,7 posto, talijanski 13,4 posto, francuski 3,8 posto, a španjolski, ruski, arapski, kineski, slovenski, češki, mađarski i slovački, te hrvatski kojeg su učili strani državljani, učilo je samo 1,9 posto učenika.

Udio žena nastavnica najveći je bio u gimnazijama, 74,7 posto, a najmanji u industrijskim i obrtničkim školama, 61,4 posto. U domovima, od ukupnog broja zaposlenih, 27,9 posto bili su odgojitelji, 8 posto zdravstveno i drugo stručno osoblje, a 64,1 posto administrativno i ostalo osoblje. Udio žena bio je 73,8 posto, kaže se u izvješću Državnog zavoda za statistiku.