Vijesti Najčitanije

Šterc: Imamo iznad 50.000 umirovljenika koji niti su je stekli, niti imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj!

Šterc: Imamo iznad 50.000 umirovljenika koji niti su je stekli, niti imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj!
Demografi dugo upozoravaju na alarmantno stanje, predlagali ste odvojen vladin Ured za demografiju, je li Vam iz Vlade stigao ikakav odgovor, traže li savjet? “Ja moram priznati da oni sve znaju. Nije ta problematika jučer počela”. Zašto šute? “Zato što je ta tematika idealna za predizborno vrijeme, za pisanje programa i za, između ostalog, dobivanje izbora. Kad zapravo nastupi razdoblje kad treba, između ostalog, odlučivati vezano za tu problematiku tada sve stane. Stane zato što ta problematika nema iza sebe neki ključan interesni lobi i zato što ta sredstva koja se u proračun usmjeravaju za demografsku revitalizaciju ne idu različitim kanalima. Oni čuju, vide i čitaju sasvim sigurno, znaju što sam ja rekao i u vrijeme kampanje i u razgovoru s čelnim ljudima ove države, međutim iznenađuje me razina njihove pasivnosti vezano za demografsku revitalizaciju, tj. zapravo za budućnost Hrvatske”. Gospodine Šterc, nastavimo li ovakvim tempom, koliko će nas biti za 10 godina? “Konkretno, prema službenim podacima naše statistike između 500 i 600 tisuća ljudi manje. A prema njemačkim statistikama i statistikama stranih zemalja gdje naši useljavaju možda čak i između 800 i 900 tisuća ljudi. Ukoliko se trendovi nastave, ako ne bude intenzivne imigracije, i ako se trendovi ne ubrzavaju”. Kakve su posljedice iseljavanja za zemlju, koliko to može destabilizirati sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni, obrazovni? “Svaka nova brojka će kod nas izazvati iznenađenje. Ona je mogla biti pretpostavljena, s obzirom da su projekcije rađene i da oni manje-više sve znaju i s obzirom da smo mi sudjelovali i u izradi programa itd. Nedavno je jedna studija, koja je uspoređivala sve demografske parametre i baze podataka osnovnih državnih institucija – vezano za mirovine, vezano za broj zdravstvenih osiguranika, vezano za radnu snagu, obrazovni sustav i financijski sustav. I tu se potvrdilo sljedeće – da će negativni demografski pokazatelji izravno utjecati na sve te sustave. Sasvim sigurno će u idućih 5 godina ugroziti mirovinski sustav, smanjit će sustav radne snage jer već sad po procjenama nama nedostaje između 50 i 60 tisuća radnika u različitim djelatnostima u Hrvatskoj. Ugrozit će naravno i zdravstveni sustav. Zašto? Zato što se iz zdravstvenog sustava uglavnom ne ispisuju iseljenici i po našoj procjeni, procjeni te studije, mi vrlo vjerojatno imamo i više od 150.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika. Isto tako smo proicijenili da vrlo vjerojatno imamo i negdje iznad 50.000 umirovljenika, u našem mirovinskom sustavu, koji nisu mirovinu stekli u Hrvatskoj niti imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj. Što se tiče obrazovnog sustava mi ćemo vrlo vjerojatno pasti na ispod 35.000 rođene djece godišnje i vrlo vjerojatno na ispod 40.000 upisane djece u prvi razred Osnoven škole, dok je otprilike prije 30-ak godina to bilo iznad 70.000. Dakle, zatvarat će se i razredi i smanjivati se broj profesora i nastavnika itd. I to je izravni utjecaj. Čak smo izračunavali utjecaj demografskih parametara na financijski sustav s obzirom na veliku zaduženost Hrvatske. Ta zaduženost građana i države je oko 44 milijarde eura i što će se dogoditi, koliko će uopće ljudi biti sposobno u Hrvatskoj otplaćivati te dugove. To su zapravo nevjerojatni podaci i mene jako iznenađuje da praktički nema gotovo nikakve reakcije”, rekao je za Dnevnik Nove TV  demograf Stjepan Šterc.
#stjepan šterc

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.