STIGLO JE UPOZORENJE IZ HNB-a, VRAG JE ODNIO ŠALU! Priznali što se događa, Vujčićevi strahovi izašli na vidjelo: Ako mislite da je sada loše, pričekajte jesen

Hrvatska je u lipnju zabilježila rekordnu inflaciju od 12,1 posto, kakva nije zabilježena otkako Državni zavod za statistiku (DZS) bilježi te podatke. Unatoč umirujućim porukama iz Vlade, iz Hrvatske narodne banke upozoravaju da rasplet situacije s inflacijom i mogućom recesijom ovisi o Rusiji te da situacija nije tako povoljna kao što se naizgled čini.

Drugum riječima, ukoliko blokiramo uvoz iz Rusije, mogli bismo se suočiti s teškim posljedicama.

HNB prognozira kako će inflacija za 2022. biti 9,4 posto, navodeći da je najveći rizik mogući embargo na ruski plin, iako Vlada tvrdi da je opskrba sigurna zahvaljujući LNG terminalu na Krku i našoj vlastitoj proizvodnji. 

“Pozicija Hrvatske nešto je povoljnija od prosjeka EU, ali to ne mijenja činjenicu da je gospodarstvo uvelike izloženo cjenovnim i drugim poremećajima(…) Rizicima znatnijih cjenovnih i distribucijskih šokova izloženi su svi domaći sektori te u Hrvatskoj nema značajnijih odstupanja od uobičajene strukture potrošnje energenata u odnosu na ostatak EU”, kažu iz HNB-a.

Hrvatska kućanstva, u usporedbi s EU, relativno se više griju na kruta goriva, a iako Hrvatska ne uvozi mnogo ugljena, više od polovice uvozi iz Rusije. Posebno zabrinjava što je riječ je o važnom pogonskom gorivu za značajan dio kapaciteta domaćeg elektroenergetskog sustava.

Izloženost Hrvatske prema energentima iz Rusije primjetno je veća, posebice kada je riječ o uvozu plina, koji nama dolazi preko trećih zemalja, poput Mađarske ili Slovenije. 

LNG terminal poboljšao energetsku poziciju

HNB potvrđuje da je krčki LNG terminal poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe, no ne može se utvrditi u kojoj bi mjeri mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina u slučaju da Rusi trajno zatvore “pipu”.

“S tek 30 posto domaćeg plina, uvoz “predstavlja važan izvor ekonomskih rizika” budući da glavnina tog energenta stiže iz Rusije “iako je uvoz odrađen preko trećih zemalja”, poput Mađarske ili Slovenije. Iako je krčki terminal ukapljenog prirodnog plina poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe “ostaje otvorenim pitanje u kojoj je mjeri uklonio rizike uvoza plina izvorno iz Rusije”.

HNB upozorava da unatoč teoretskom kapacitetu od 2,6 milijardi kubičnih metara, domaći opskrbljivači na Krku nisu jedini zakupci i “ne može se poudano utvrditi u kojoj bi mjeri terminal uistinu mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina” u slučaju da Rusija trajno zatvori ‘pipu’. Također, tada bi “došlo do povećane potražnje za ukapljenim plinom pa ostaje otvoreno pitanje koliko bi on bio dostupan Hrvatskoj”, navode analitičari središnje banke. 

Iako u manjoj mjeri, i proizvodnja električne energije ovisi i o uvozu energenata iz Rusije. Od vlastitih proizvodnih kapaciteta ukupne snage 4,661 MW, polovina se odnosi na hidroelektrane, oko trećine na termoelektrane, a oko petine na obnovljive izvore energije. Uz tog, raspolažemo i s polovinom kapaciteta NE Krško te dijelova kapaciteta u BiH i Srbiji. Čak i uz idealne hidrometeorološke uvjete, vlastita proizvodnja je nedostatna posebice ljetnih mjeseci te Hrvatska uveze između 40 i 50 posto struje. Dodatno stvari komplicira da se više od 1000 MW instaliranih kapaciteta u domaćim termoelektranama, oko 20 posto ukupne snage, pogoni na prirodni plin i ugljen. Kod nafte je uvoz najveći, ali ujedno i najviše geografski diverzificiran (samo 4 posto je iz Rusije) uz bitnu stavku značajne prerade u rafineriji u Rijeci što smanjuje štete u eventualnim poremećajima u opskrbi.

“Dođe li se embarga na plin najesen, moguća je i recesija jer bi poremećaj bitno pogodio najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju i posredno se prelio na Hrvatsku. To je ključna neizvjesnost”, još prošlog tjedna je upozorio guverner HNB-a, Boris Vujčić.