Vijesti Najčitanije
Stipe Mesić: “Akcija Bljesak je etničko čišćenje, ali Tuđman to skriva od oporbe!”
Za nešto više od tjedan dana Hrvatska će proslaviti obljetnicu akcije Bljesak. Za sve je akcija Bljesak bila veličanstvena pobjeda osim za Stipu Mesića
OPERACIJA Bljesak – vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH- započela je 1. svibnja 1995., kada su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. Za samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. Lipovac.
Već prvoga dana hrvatske su snage došle nadomak Okučana i ušle u Jasenovac te ovladale svim bitnim objektima. Kada je Hrvatski radio javio da je oslobođen Jasenovac nacijom se prolomio uzvik oduševljenja – bilo je jasno da se operacija dobro odvija.
Drugoga dana operacije oslobođeni su Okučani i svaki otpor u južnom i središnjem dijelu enklave je prestao, a rijeke civila pomiješane s vojnicima koji su izgubili vezu sa svojim postrojbama, prelazile su u Bosnu.
Na sjeveru, zapadno od Lipika i Pakraca, na području koje nije bilo pod prvim udarom, ostale su snage 51. lake brigade tzv. SV Krajine koja je nastavila s borbom i u sljedeća dva dana. Četvrti dan akcije, 4. svibnja poslije podne, hrvatske postrojbe desantiraju jednu ojačanu pješačku satniju na to područje, nakon čega je uslijedio topnički i pješački napad drugih hrvatskih snaga. Borba je trajala svega nekoliko sati, a potom su se Srbi počeli predavati.
Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno je oko 1500 Srba, a u brdskim selima iznad Pakraca uhićen je i jedan od vođa srpskih terorista Veljko Džakula.
Nakon uvjerljivog i brzog poraza vodstvo tzv. RSK odlučuje se za terorističku odmazdu te su 2. i 3. svibnja izveli raketne napade na Zagreb granatirali Karlovac i Sisak. Središte grada Zagreba zasuto je raketama s kazetnim punjenjem iz VBR Orkan pri čemu je poginulo petero civila, a 203 je ranjeno. Rakete su ispaljene sa područja Pokuplja, s položaja u blizini sela Trepče, a cilj je bio “zvončićima” zasuti Trg bana Jelačića i učiniti što više ljudskih žrtava.
Hrvatska vojska se prema civilnom pučanstvu u oslobođenom području ponašala uglavnom korektno. Prometnica Okučani-Stara Gradiška, koja je izvodila u Bosnu, ostavljena je slobodnom kako bi se omogućilo povlačenje srpskih snaga i naroda koji je bježao; odgađanje ulaska u Okučane već prvog dana operacije također je bilo u funkciji ostavljanja izlaza.
U kaosu na prilazima mostu u Staroj Gradišci došlo je do otvaranja vatre na kolone u bijegu te je bilo civilnih žrtava. UNCRO i međunarodni promatrači su po inerciji optužili Hrvate za pljačke i zločine, ali su nakon nekoliko dana ove optužbe, uz isprike, povukli.
![bljesak1[1]](http://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2015/04/bljesak11.jpg)
Uspostava hrvatske vlasti na oslobođenim teritorijima bila je brza i učinkovita i po profesionalnosti se bitno razlikovala od uobičajenih ulazaka u područja sa “suprotnim” etničkim sastavom. nakon akcije Bljesak prvi put u ratu na području bivše poraženi su priznati kao osobe i politički subjekti.
Priznali su to Srbi, priznala je to međunarodna zajednica i brojni veleposlanici u Hrvatskoj, ali ne i Stipe Mesić, tada oporbeni političar, za kojega je akcija Bljesak bila etničko čišćenje.
Pogledajte što je o akciji Bljesak govorio u veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu:
Na sjeveru, zapadno od Lipika i Pakraca, na području koje nije bilo pod prvim udarom, ostale su snage 51. lake brigade tzv. SV Krajine koja je nastavila s borbom i u sljedeća dva dana. Četvrti dan akcije, 4. svibnja poslije podne, hrvatske postrojbe desantiraju jednu ojačanu pješačku satniju na to područje, nakon čega je uslijedio topnički i pješački napad drugih hrvatskih snaga. Borba je trajala svega nekoliko sati, a potom su se Srbi počeli predavati.
Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno je oko 1500 Srba, a u brdskim selima iznad Pakraca uhićen je i jedan od vođa srpskih terorista Veljko Džakula.
Nakon uvjerljivog i brzog poraza vodstvo tzv. RSK odlučuje se za terorističku odmazdu te su 2. i 3. svibnja izveli raketne napade na Zagreb granatirali Karlovac i Sisak. Središte grada Zagreba zasuto je raketama s kazetnim punjenjem iz VBR Orkan pri čemu je poginulo petero civila, a 203 je ranjeno. Rakete su ispaljene sa područja Pokuplja, s položaja u blizini sela Trepče, a cilj je bio “zvončićima” zasuti Trg bana Jelačića i učiniti što više ljudskih žrtava.
Hrvatska vojska se prema civilnom pučanstvu u oslobođenom području ponašala uglavnom korektno. Prometnica Okučani-Stara Gradiška, koja je izvodila u Bosnu, ostavljena je slobodnom kako bi se omogućilo povlačenje srpskih snaga i naroda koji je bježao; odgađanje ulaska u Okučane već prvog dana operacije također je bilo u funkciji ostavljanja izlaza.
U kaosu na prilazima mostu u Staroj Gradišci došlo je do otvaranja vatre na kolone u bijegu te je bilo civilnih žrtava. UNCRO i međunarodni promatrači su po inerciji optužili Hrvate za pljačke i zločine, ali su nakon nekoliko dana ove optužbe, uz isprike, povukli.
Uspostava hrvatske vlasti na oslobođenim teritorijima bila je brza i učinkovita i po profesionalnosti se bitno razlikovala od uobičajenih ulazaka u područja sa “suprotnim” etničkim sastavom. nakon akcije Bljesak prvi put u ratu na području bivše poraženi su priznati kao osobe i politički subjekti.
Priznali su to Srbi, priznala je to međunarodna zajednica i brojni veleposlanici u Hrvatskoj, ali ne i Stipe Mesić, tada oporbeni političar, za kojega je akcija Bljesak bila etničko čišćenje.
Pogledajte što je o akciji Bljesak govorio u veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu:
