Što je Marakeški sporazum i zašto ga sve više zemalja odbacuje?

Izaslanstva iz cijelog svijeta okupit će se u Marakešu 10. i 11. prosinca radi usvajanja Globalnog kompakta o migracijama. No popis zemalja koje ga više ne podržavaju sve je duži. Kakav je to dokument i zašto ga neke zemlje ne žele? Riječ je o dokumentu od 34 stranice koji donosi 23 cilja kojima se želi osigurati “sigurnu, urednu i regularnu” migraciju, uključujući zaštitu migranata od iskorištavanja i kršenja ljudskih prava, piše Hina. Popis uključuje ciljeve koji se odnose na prikupljanje podataka, pružanje informacija migrantima, borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, ulaganje u razvoj vještina, osiguranje pristupa osnovnim uslugama i promicanje socijalne uključenosti i kohezije. Stavlja naglasak i na važnost smanjenja negativnih čimbenika zbog kojih su ljudi prisiljeni napuštati svoje zemlje, te na upravljanje nacionalnim granicama na “integriran, siguran i koordiniran način”. O dokumentu se pregovaralo otprilike 18 mjeseci, a konačni nacrt dogovorile su u srpnju 2018. sve članice UN-a osim SAD-a. Nakon usvajanja u Marakešu, dokument će morati prihvatiti Opća skupština UN-a. Zašto otpor? Međutim, niz zemalja najavio je da će ga odbaciti, a kao razlog navode uglavnom unutarnje imigracijske politike. Dokument je dogovoren prije samo nekoliko mjeseci. Prihvatile su ga sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koje su objavile da ga ne žele u prosincu 2017. tvrdeći da zadire u američki suverenitet. Australija je kazala da će kompakt poticati ilegalne ulaske u zemlju, a Izrael da mora zaštititi svoje granice. Kada je riječ o Europi, pretežito konzervativne vlade Mađarske, Austrije, Italije, Bugarske, Slovačke, Češke, Poljske i Švicarske kazale su da će mu uskratiti potporu. Poljska ističe da dokument ne pravi dovoljno jasnu razliku između legalne i ilegalne migracije. Slovački ministar vanjskih poslova optužio je vladu da je popustila pod pritiskom krajnje desnih populista i zaprijetio da će podnijeti ostavku ako njegova zemlja ne bude podržala kompakt. To nije zaustavilo slovački parlament da u četvrtak usvoji rezoluciju kojom osuđuje taj dokument. Švicarska i Italija kazale su da odluku moraju odobriti njihovi parlamenti, koji neće imati vremena za glasanje prije konferencije u Marakešu. Što kompakt doista znači? Kompakt nije pravno obvezujući i državama koje ga prihvate ne nameće zakonsku obvezu prihvaćanja nekog određenog broja migranata. Posebna UN-ova predstavnica za međunarodnu migraciju Louise Arbour kazala je da kompakt ne zadire u nacionalni suverenitet na bilo koji način. Podržavanje ili protivljenje imigraciji nije razlog za prihvaćanje ili odbijanje kompakta, kazala je, ističući da dokument ne potiče migraciju. “Vodeće načelo” kompakta je da države imaju dužnost kontrolirati svoje granice i određivati tko može ući i pod kojim uvjetima, kazala je. “Katalog mjera za poticanje suradnje” “Globalni kompakt nije međunarodni sporazum i nije pravno obvezujući dokument te se sukladno tome ne potpisuje. To je katalog mjera koji potiče suradnju država po pitanjima regularnih migracija”, naglasila je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sredinom studenoga predstavljajući na Vladi Izvješće o pregovorima o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Pojasnila je da države suvereno odlučuju koje će mjere primijeniti i to sukladno nacionalnom zakonodavstvu i postojećim međunarodno-pravnim obvezama. “Svaka država i dalje suvereno odlučuje o nacionalnoj politici prema migracijama i boravku stranaca na svom državnom području i odnosi se isključivo na regularne migracije”, kazala je. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljat će Hrvatsku na konferenciji u Marakešu. Odnosi li se kompakt na izbjeglice? Kompakt se ne odnosi na izbjeglice. Izbjeglice su obuhvaćene posebnim dokumentom koji će članice UN-a razmotriti 17. prosinca./HMS/