Što sadrži SNV-ov Arhiv Srba za koji se ove godine izdvaja 600.000 kuna iz proračuna?
U Narodnim novinama 25. travnja objavljena je “Odluka o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2020. godini” Kada je u pitanju srpska nacionalna manjina, ukupno će joj biti dodijeljeno 11.931.000,00 kuna. Srpskom narodnom vijeću (SNV) pripada 38 posto, te će ono dobiti 4.537.000,00 kuna.
Što sadrži Arhiv Srba?
Osnivač Arhiva Srba je Srpsko narodno vijeće, kojemu je na čelu 22 godine bio SDSS-ov Milorad Pupovac, u suradnji s SKD-om Prosvjeta, a osnovan je 2006. godine. Početkom 2008. arhiv je licenciran od Hrvatskog državnog arhiva u kategorizaciji stvaratelja arhivskog gradiva.
Mrežnim stranicama Arhiva od 2016. godine pristupilo je 1489 osoba.
Digitalizirana građa sadrži 1514 knjiga, 4808 članaka iz knjiga (dijelovi knjiga), 54 članaka, 1 grafiku, 68 primjeraka novina, 2 rukopisa, 52 časopisa i 3 primjerka sitnog tiska.
“Arhiv prikuplja gradivo koje se odnosi na povijest Srba u Republici Hrvatskoj, a sa ciljem da se na jednom mjestu osigura veća sigurnost i dostupnost postojećih materijala.”, stoji na mrežnim stranicama.
Arhiv je smješten u zgradi Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’, u prostorijama u podrumu i ima prostoriju za korisnike u kojim se može pregledavati gradivo. Gradivo je dostupno za korištenje uz odobrenje voditelja.
Bazu Arhiva možete pretražiti na poveznici OVDJE.
Navedeno je i kako knjižnica ima 8 članova i 24 posudbe, što je potvrdio i Dejan Jović, profesor s Fakulteta političkih znanosti koji je za Novosti naveo kako je u Arhivu Srba u Hrvatskoj zaposleno osam mladih istraživača od kojih je šest na doktorskim studijima:
“Cilj je da imamo 20 doktora znanosti koji bi radili po fakultetima i stručnim ustanovama”, rekao je Jović, bivši glavni analitičar Ive Josipovića i neuspjeli kandidat SDSS-a na europarlamentarnim izborima.
“Nastojimo da se organizirano radi na prikupljanju usmenih iskaza kao što Documenta bilježi sjećanja ljudi. Brojni dokumenti mogu biti nedostupni određeni broj godina i zato je važno ispitati građana, jer kad se arhivi otvore, neće biti svjedoka.”, rekao je Jović povodom Dana srpske kulture u Hrvatskoj, 17. listopada na predavanju ‘Arhivska građa Srba u Hrvatskoj‘.
SNV: “Velik broj dokumenata srpske zajednice u Hrvatskoj nestao ili je uništen”
Srpsko narodno vijeće navodi na svojim stranicama potrebu osnivanja Arhiva te kažu kako “niti dva desetljeća nakon rata, povijesno naslijeđe i baština Srba u Hrvatskoj još uvijek nisu muzejski prezentirane unutar glavnih hrvatskih muzejskih institucija.”
Opisuju i kako je u predratnom razdoblju “baština bila dostupna u Muzeju Srba i Muzeju revolucije, ona je danas tek jednim dijelom izložena u specifičnim muzejskim ustanovama, poput Muzeja Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu ili kroz muzejsku djelatnost pojedinih pravoslavnih manastira. Nakon posljednjeg rata i dvodecenijskog revizionizma i negacije, kako stradanja Srba u ratovima na ovdašnjim prostorima, tako i srpskog doprinosa hrvatskoj znanosti, gospodarstvu, politici i umjetnosti, iskristalizirala se potreba za pokretanjem potrage za gradivom iz povijesti Srba u Hrvatskoj od njihova doseljenja do današnjih dana. S tim ciljem je SNV u suradnji s SKD-om Prosvjeta 2006. osnovao Arhiv Srba u Hrvatskoj.”
“Budući da je velik broj dokumenata srpske zajednice u Hrvatskoj nestao ili je uništen, prikupljanjem i klasifikacijom građe sprječava se mogućnost daljnje devastacije.”, tvrde dalje.
U arhivu se čuva i arhivska građa Diane Budisavljević
Izvorno gradivo koje se čuva u Arhivu nastalo je djelovanjem Srpskog narodnog vijeća (od 1997. godine), pojedinih organizacija te radom istaknutih pojedinaca. Arhiv čuva i preslike gradiva koje se odnosi na Srbe u Republici Hrvatskoj, a koje potječe iz državnih arhiva u Hrvatskoj, kulturnih ustanova (Hrvatskog povijesnog muzeja i Zavičajnog muzeja u Ogulinu), organizacija i udruga (Srspki demokratski forum, Samostalna demokratska srpska stranka, Srpska pravoslavna crkva, Zajedničko vijeće općina, Dokumenta, Štit Bjelovar i dr). Također, Arhiv prikuplja i audio–vizualne i digitalne zapise, te fotografije (fotografije spomenika SPC–a i NOB–a u Republici Hrvatskoj) od posebnog značaja za kulturno–povijesnu baštinu. Također, u Arhivu se čuvaju i članci iz novina koji su vezani za Srbe u Hrvatskoj, te svi brojevi novina srpske zajednice u Republici Hrvatskoj (‘Novosti’, ‘Prosvjeta’, ‘Ljetopis SKD Prosvjete’, ‘Bijela pčela’, ‘Artefakati’, ‘Identitet’).
Među najznačajnije donacijama spada dio arhivske građe Vojina Bakića, Dane Mirića, Adama Dupala, Jovana Mirića, generala Dragana Pajića i dr. U arhivu se čuva i arhivska građa Diane Budisavljević.
“Arhiv Srba u Hrvatskoj poziva sve koji su zainteresirani da doniraju građu koja na bilo koji način ilustrira život Srba na ovim prostorima, poput osobnih iskaznica ili putovnica, dnevničkih zabilješki, starih fotografija, razglednica, folklorne odjeće, starih predmeta, ali i svjedočenja o stradanjima u Drugom svjetskom ratu i ratu 1991. – 1995. Također, zainteresirana javnost prema standardnim procedurama ima pravo na uvid u originalno i kopirano gradivo kojim raspolaže arhiv.“, stoji na stranicama SNV-a.
Izvor:Narod.hr
Autor: Ivana Grbeša/Foto: fah
