Što se zaista dogodilo 22. lipnja 1941.? Izmišljen događaj ili početak otpora Hitleru i ustašama?

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja. Za jedne je to sjećanja na dan u kojem je 1941. u šumi Brezovici kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, a za druge izmišljen događaj. Što se zaista dogodilo tog dana u Sisku? Nacistička Njemačka je 22. lipnja 1941. napala je Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Tim napadom poništen je pakt Ribbentrop-Molotov iz 1939.. sporazum o nenapadanju i prijateljstvu te vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza Do Hitlerovog napada na Sovjetski savez Tito i Komunistička partija, kao Staljinovi sateliti,  podržavali su pakt Njemačke i Sovjetskog Saveza, a rat koji je počeo napadom Njemačke na Poljsku 1939. krivili su imperijalnu politiku Velike Britanije i Francuske.  Naime, nakon što je Hitlerova Njemačka napala Poljsku 1. rujna 1939. godine, Velika Britanija i Francuska su 3. rujna objavile rat Njemačkoj, a Hitler je tada bio Staljnov saveznik u podjeli Poljske pa su ga i hrvatski komunisti podržavali. Zagovornici 22. lipnja kao dana Antifašističke borbe tvrde da su se, zbog napada Hitlera na Staljina,  pripadnici Komunističke partije u Sisku našli u opasnosti te su se iz grada povukli u okolicu – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu pokraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred te on od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. “Sisački komunisti 22. lipnja ujutro, nakon što su čuli vijest da je Hitler napao Staljina, znali su da će se u skladu s tim odnos ustaša prema njima promijeniti i da im slijedi hapšenje. Zato organizirano odlaze u šumu pokraj Siska”, kaže povjesničar Hrvoje Klasić  Hrvatski antifašisti tvrde da su 22. lipnja 1941. u Brezovici započeli četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava. Pišu da je taj partizanski odred bio je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, koja je krenula u oružanu borbu protiv Hitlerove Njemačke i njegovih saveznika Odred je tada imao 77 boraca, predvodili su ga zapovjednik Vlado Janić Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području. U Hrvatskoj je osnutak sisačkog odreda označio početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a. Za vrijeme Drugog svjetskog rata na području Hrvatske ZAVNOH je obavljalo vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Važno je spomenuti da se 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe obilježava od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske. Dok je Hrvatska bila dijelom socijalističke Jugoslavije, od 1945. do 1990. godine u Hrvatskoj se kao Dan ustanka obilježavao 27. srpnja u  znak sjećanja na događaje Srbu. Povjesničari to tumače političkim razlozima jer je državni praznik  (Dan ustanka SFRJ) bio tri tjedna ranije, 4. srpnja, kad se slavio kao Dan borca, a koji je bio praznik u Srbiji i SFRJ  čime se su sugerirali da je ustanak prvo počeo u Srbiji. Tako su odlučili Tito i partija. Proslava u Srbu danas je puna kontroverzi. Pupovac i antifašisti  tvrde da je 27. srpnja 1941. započela oružana pobuna protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici, a kritičari tvrde da se nije radilo o antifašističkom ustanku, već o masovnim zločinima nad lokalnim hrvatskim stanovništvom pri čemu su najviše stradala naselje Brotinja i  Borićevac čiji su žitelji pobijeni, a kuće spaljene. U javnosti postoje i oni koji osporavaju značenje događanja 22. lipnja 1941. godine te pozivaju da se ukine obilježavanje Dana antifašističke borbe. Zlatko Hasanbegović, doktor povijesnih znanosti, bivši ministar kulture Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj naziva ‘apokrifnim (neuvjerljivim) događajem’. “Naime, 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav partizanski odred. To je izmišljen događaj. Ne postoje nikakvi dokumentarni dokazi. Tog datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, a to nije Brezovica. Oni odlaze na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa. Na lažima se ne može temeljiti historiografija, a još manje moderni nacionalni državni identitet. To treba jasno istaknuti”, ocijenio je Hasanbegović.