Što uče Hrvati u Vojvodini? O Domovinskom ratu uče da je građanski, započet u Hrvatskoj

 – Mi već 15 godina upozoravamo na probleme koji do danas nisu riješeni iako u zadnjih godinu dana ima pomaka nabolje. Međutim, to je još daleko od željenog stanja kada je riječ o pripadnicima hrvatske nacionalne manjine – rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine.Govoreći o obrazovanju vojvođanskih Hrvata, Žigmanov ističe kako je za nastavu od predškolskog uzrasta do osnovnih i srednjih škola tiskano samo 90-ak naslova udžbenika od 186, koliko je potrebno. Udžbenici su prevedeni s hrvatskog na srpski jezik, dok za povijest, zemljopis, glazbenu i likovnu kulturu nema dodatnih sadržaja za učenike koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku i pismu.Riječ je o dodatnim sadržajima, koji su predviđeni zakonom, a koji bi govorili o hrvatskoj povijesti, likovnim i glazbenim umjetnicima… Događa se i da učenici završnih razreda srednjih škola nemaju nijedan udžbenik tijekom školovanja. Žigmanov podsjeća i na riječi visokopozicionirane djelatnice srbijanskog Ministarstva obrazovanja koja je na tu opasku rekla kako to nije hendikep, nego komparativna prednost učenika jer je učiti bez udžbenika najbolja stvar. Dodatni je problem što je u nastavni kadar na hrvatskom jeziku uključeno 150 osoba od kojih je njih samo desetak posto završilo obrazovanje na hrvatskom jeziku. Samim tim značajan je dio nastave na srpskom jeziku. Godinama izostaje i nadzor sustava obrazovanja. U cijeloj toj priči oko udžbenika naglasak se stavlja na udžbenike iz povijesti, posebno onaj dio koji govori o novijoj hrvatskoj povijesti i Domovinskom ratu. – Taj dio povijesti čini samo tri stranice udžbenika za osmi razred osnovnih škola i u njemu se za Domovinski rat kaže da je bio građanski rat koji je započeo kada su se Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnim državama. Isto tako kaže se da su se tada hrvatski Srbi osjećali ugroženima i stvorili RSK koja je pala u hrvatske ruke poslije vojne operacije Oluja, kada je u Srbiju izbjeglo više od 200.000 građana. Nema ni riječi o razaranju Vukovara, Dubrovnika, ratnim zločinima, Ovčari. Škabrnji, ulozi Srbije, JNA… – kaže Žigmanov. Postoji i napomena u kojoj stoji da se učenici raspitaju je li tko od obitelji učenika ili iz njihove okolice tijekom 90-ih izbjegao u Srbiju, a poziva ih se i da porazgovaraju o ratu s nekim od sudionika.prenosi večernji  – Zbog svega što je trebalo poduzeti, a nije se napravilo, samo 4 posto učenika hrvatske nacionalnosti, ili njih oko 500, upisuje nastavu na hrvatskom jeziku i pismu od mogućih oko 10.000 djece hrvatske nacionalnosti – istaknuo je Žigmanov. U isto vrijeme Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO), koje okuplja općine s većinskim srpskim stanovništvom u Podunavlju, kaže kako su oni zadovoljni trenutačnim stanjem kada je riječ o obrazovanju pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Kao problem ističe rezanje troškova za pripadnike manjina pa tako izostaje i mogućnost tiskanja autorskih udžbenika. Prema podacima ZVO-a, na području Podunavlja 670 učenika u osnovnim školama pohađa nastavu na srpskom jeziku i pismu, a njih 1690 u srednjim školama. Oni se koriste istim udžbenicima kao i učenici hrvatske nacionalnosti u bilo kojem dijelu Hrvatske, s time što su prevedeni na srpski jezik i ćirilično pismo. Za predmete poput povijesti, zemljopisa, glazbene i likovne kulture postoje i dodaci s naglaskom iz tih predmeta na srpsku povijest i umjetnike. – Za nastavu iz povijesti koristimo udžbenik kao i svi drugi učenici bilo gdje u Hrvatskoj. Radimo po istom planu i programu tako da obrađujemo i iste teme i prema istoj satnici. Kada je riječ o Domovinskom ratu, on se obrađuje u osmom razredu tijekom osam školskih sati. Imamo i dodatak od 10 posto s naglaskom na srpsku povijest – rekla je nastavnica povijesti iz Vukovara Mirjana Oreščanin. prenosi večernji  Kada je riječ o Domovinskom ratu, o njemu učenici srpske nacionalnosti uče iz udžbenika na deset stranica u koje je spadaju i demokratske promjene.