Vijesti Najčitanije

Štrbac: 'Hrvatska je platila obranu trojice ljudi, a ponaša se kao pobjednička strana dok se Srbiju doživljava kao agresora'

Štrbac: 'Hrvatska je platila obranu trojice ljudi, a ponaša se kao pobjednička strana dok se Srbiju doživljava kao agresora'

1_51fa387fbc387

Srbi iz Hrvatske također dobivaju financijsku potporu od Beograda. Među njima je Milan Martić, osuđen za progon nesrba u Hrvatskoj, Mile Mrkšić osuđen za ubojstvo i mučenje tijekom granatiranja Vukovara te Goran Hadžić kojemu se sudi za progon, mučenje i istrebljenje civila u našoj zemlji.

Nakon nedavnog susreta predsjednika Ive Josipovića sa srpskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, u pomirljivom tonu, jedna od ideja bila je i povlačenje tužbi za genocid podignutih na Međunarodnom sudu pravde. Srpski predsjednik Nikolić nakon druženja obratio se novinarima po pitanju tužbi zaključujući da se one trebaju povući radi stvaranja miroljubivih odnosa. Rekao je da, ako se o tome pitanju odluke budu donosile na sudu niti jedna strana neće biti zadovoljna. Predložio je Nikolić da se tužbe povuku jer treba gledati na budućnost dviju država. Drugi čovjek, reklo bi se u usporedbi s njegovim svojedobnim tvrdnjama o tome da je Vukovar srpski grad te da se Hrvati tamo nemaju što vraćati. Rekao je Nikolić i da smo mi s njima dobri prijatelji, a dobri prijatelji razmirice rješavaju bez sudova. Potom je uslijedilo srpsko cinkanje po svijetu. Naime, nedavno su njihovi diplomati popisali popis antisrpskih incidenata po našoj zemlji i odaslali ga po svijetu. Josipović povlačenje tužbi nije pretjerano komentirao, ali je diplomatski i bez jasno izraženog stava rekao kako Vlada još nije odlučila o tome hoće li povući tužbu za genocid protiv Srbije. Ne tako davno o ovoj temi progovarala je i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić tvrdeći da je hrvatska vlada spremna razgovarati sa Srbijom o povlačenju međusobnih tužbi. O povlačenju tužbi oglašavao se i šef srpskog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu Saša Obradović. On je pak istaknuo da očekuje da će tužba za genocid koju je naša zemlja podnijela protiv Srbije biti odbijena. "Očekujem da tužba Hrvatske bude odbijena. Što se tiče našeg zahtjeva to ću ostaviti sudu na procjenu jer nije moje da pružam neka euforična obećanja ili da budemo pesimistični. To nije u skladu s funkcijom koju tamo trebamo obavljati.", pričao je Obradović te ustvrdio onu dobro nam znanu srpsku tezu da je Oluja zločin.

Dok naši i njihovi političari polemiziraju srpski mediji objavili su podatak da je Vlada Republike Srbije dodijelila oko 1.700.000 eura financijske pomoći svojim državljanima optuženima u Haagu među kojima su i časnici VRS-a optuženi za neke od najtežih zločina počinjenih u ratu. Pokazali je to BIRN-ovo istraživanje. Prema tim podatcima Vladin ured za suradnju s Haaškim sudom Beograd trenutno finacira 26 optuženika. Među njima je nekoliko visokih dužnosnika službe sigurnosti io časnika Vojske Jugoslavije, a najveći dio novca odvaja se za lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja. Do sada ukupno oko 104 tisuće eura. Od 26 onih koji dobivaju financijsku pomoć njih čak 18 su pripadnici oružanih snaga bosanskih Srba koji imaju srpsko državljanstvo. Na listi se nalazi komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić kojemu se sudi za ratne zločine, ali i njegova desna ruka osuđena za genocid u Srebrenici i Žepi Zdravko Tolimić.

Pomoć ne prima jedino nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Srbija pomoć pruža i sedmorici časnika VRS-a osuđenima zlog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici, ali i još devetorici koji su sudjelovali u ubojstvima i progonu nesrba u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, uključujući Stanislava Galića i Dragomira Miloševića, osuđenike na kaznu od 29 godina za granatiranje Sarajeva.

Srbi iz Hrvatske također dobivaju financijsku potporu od Beograda. Među njima je Milan Martić, osuđen za progon nesrba u Hrvatskoj, Mile Mrkšić osuđen za ubojstvo i mučenje tijekom granatiranja Vukovara te Goran Hadžić kojemu se sudi za progon, mučenje i istrebljenje civila u našoj zemlji. Pomoć se odvaja i za osuđenike koji su počinili ratne zločine na Kosovu, a među nima su Nebojša Pavković, Vladimir Lazarević te Vlastimir Đorđević i Sreten Lukić. Sredstva su primili i oni koji su oslobođeni svih optužbi pred tribunalom, a među njima su Momčilo Perišić, general Vojske Jugoslavije. Također, šefovi državne sigurnosti Jovica Stanišić i Franko Simatović te bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović. General Vojske Jugoslavije koji je osuđen, ali kojemu je ove godine odobreno privremeno puštanje na slobodu. Među onima koji pomoć nisu primali je i Slobodan Milošević.

No, Srbija tvrdi da za razliku od drugih zemalja u regiji ne financira obranu ratnih optuženika, a dakako u svojim medijima povukli su paralelu s Hrvatima. Dok je Srbija potrošila 1,7 milijuna eura za pomoć optuženicima Hrvatska je uložila minimalno 28 milijuna eura. Zašto je to tako, pojasnio im je zloglasni Savo Štrbac iz beogradske nevladine organizacije Veritas. "Prvo, tu su financijski razlozi. Zato što Srbija ima toliko mnogo optuženih za razliku od Hrvatske koja je u biti platila obranu trojice ljudi.", navodi Štrbac. Dodaje da u našoj zemlji optuženici uživaju potporu unutar zemlji i dijaspore, a u Srbiji po tom pitanju ne postoji javni konsenzus. Nadalje kaže Štrbac da je Hrvatska uložila veliki napor da dokaže kako njeni generali nisu krivi jer su znali koje bi bile posljedice osuđujuće presude imajući u vidu da je čitavo državno vodstvo podržalo Oluju. "Treći razlog je što se Hrvatska ponaša kao pobjednička strana u ratu za razliku od Srbije koja se doživljava kao gubitnička strana, ali i kao agresor.", zaključuje Štrbac.

Da je Srbija zaista bila agresor svjedoči knjiga ratnog ministra Andrije Hebranga 'Zločin nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku' predstavljena nedavno u Vukovaru. Knjiga je inače sastavljana na evidenciji Stožera saniteta od prvog dana. Svi civili su se kako nam je i sam Hebrang kazao uredno evidentirali. Danas tako imamo dokaze genocida. Ubijeno je više civila nego vojnika. Konkretnije ubijenih i poginulih je 7253, oko 800 je onih čija je sudbna nepoznata. Od samog početka agresije na Hrvatsku postojao je sustav identifikacije kao jedini način da se dokaže da je ubijeni bio civil, a ne naoružani civil kao što se to dešavala na srpskoj strani. U ratu je navodi se u Hebrangovoj knjizi bilo 3000 silovanja, a do sada je samo jedan odgovarao. Od ukupnog broja stradalih civila njih 47 posto starije je od 60 godina, 44 posto su žene, a pet posto djeca.

Agresor je imao i strategiju okružiti naselja i tući po stanovima. Broj protjeranih Hrvata prelazi 400 tisuća, a rušeni su i objekti. Tako su sravnani domovi zdravlja i preko sto ambulanti. Granatirano je 14 bolnica, a nekoliko njih posve je uništeno, primjerice u Pakracu, Vinkovcima i Vukovaru. Porušeno je i 200 tisuća hrvatskih stanova te mnoštvo crkvi.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#HRVATSKA #agresori #pomoć #srbi #Savo Štrbac

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.