Vijesti Najčitanije
Sud je pogriješio, išao Sanaderu na ruku, trebao uzeti 8,5 mil. kuna više
[caption id="attachment_50163" align="aligncenter" width="456"]
Izvor slike: fah[/caption]
Sanaderovi odvjetnici, istovremeno, zatražili su ukidanje odluke o oduzimanju imovinske koristi, kao i suđenje pred novim vijećem Županijskog suda. U suprotnom za bivšeg premijera traže izricanje blaže zatvorske kazne
Drugog dana rasprave na Vrhovnom sudu o žalbama i nepravomoćnoj presudi u najvećoj korupcijskoj aferi u hrvatskoj politici - slučaju Fimi media, obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera detaljno je pojasnila zašto smatra da bi nekada najmoćnijem hrvatskom političaru trebalo smanjiti kaznu ili ponoviti suđenje. No i tužiteljstvo je obrazložilo zbog čega vjeruje da mu je trebalo biti oduzeto još više novca, a hoće li presuda biti 'srušena' mogla bi biti poznato već u srijedu.
Nepravomoćnom presudom iz ožujka prošle godine Sanader je, uz devet godina zatvora, osuđen i na povrat 15,27 milijuna kuna koje je po mišljenju suda stekao izvlačenjem novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media.
No, za razliku od njegove obrane te članova obitelji i predstavnika tvrtki u kojime je bio suvlasnik, a koji su se također žalili Vrhovnom sudu na oduzimanje imovinske koristi, Uskok je drugog dana javne sjednice pred Vrhovnim sudom ustvrdio da je bivšem premijeru presudom umjesto 15,27 milijuna kuna trebalo biti oduzeto čak 23,7 milijuna kuna, odnosno gotovo 8,5 milijuna kuna više.
Uskok, naime, tvrdi da je u Sanaderovu slučaju primijenjen institut proširenog oduzimanja imovinske koristi, ali da je sud pogriješio jer je previše išao u korist okrivljeniku primjenjujući pre blage zakonske odredbe. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Gordana Haramina Hranilović ustvrdila je na javnoj sjednici da je sud Sanaderu i njegovoj obitelji trebao oduzeti imovinsku korist u cijelom iznosu za koji je utvrđen nesrazmjer u odnosu na njihova zakonita primanja.
Sanaderovi odvjetnici, istovremeno, zatražili su ukidanje odluke o oduzimanju imovinske koristi, kao i suđenje pred novim vijećem Županijskog suda. U suprotnom za bivšeg premijera traže izricanje blaže zatvorske kazne.
Obrana je ponovila sve argumente iznesene tijekom dugotrajnog suđenja na Županijskom sudu, poput tvrdnje da nisu imali jednako pravo u ispitivanju svjedoka. To se, u prvom redu odnosi na okrivljenike koji su priznali nedjelo i teretili Sanadera, poput bivšeg HDZ-ova rizničara Mladena Barišića, stranačke blagajnice Branke Pavošević te vlasnice Fimi medie Nevenke Jurak.
Ti su se okrivljenici, po tvrdnjama odvjetnika Jadranke Sloković i Čede Prodanovića, iako su zajedno sa Sanaderom sjedili na optuženičkoj klupi tijekom suđenja ponašali kao "svjedoci obrane". Glavni argument za to je, smatraju, što su u istrazi, ali i tijekom postupka više puta iznosili obrane i teretili nekada najmoćnijeg političara, a istovremeno odbijali odgovarati na pitanje njegove obrane. Sanaderova obrana tvrdi da je takva praksa suprotna i stavovima Europskog suda za ljudska prava.
Obrana, osim toga, smatra i da je Sanader žrtva medijsko-političko-pravosudne urote u kojoj su pronalaženi suoptuženici ili svjedoci koji su ga bili voljni teretiti kako bi "kupili svoju slobodu". U slučaju Fimi media glavnu je ulogu, uz Barišića i ostale okrivljenike koji su ga teretili, po mišljenju obrane odigrao Ivan Jarnjak, koji je kao glavni tajnik HDZ-a trebao voditi računa o poslovanju stranke.
Nakon Sanaderover obrane svoje zahtjeve za blažim kaznama obrazložili su odvjetnici Mladena Barišića, Branke Pavošević i Nevenke Jurak.
Barišić, koji tvrdi da je bio žrtva Sanaderove pohlepe, autoriteta i lažnog prijateljstva, a s obzriom na svoje "zasluge" u slučaju, traži da mu se trogodišnja zatvorska kazna preinači u djelomično uvjetnu. Uvjetnu kaznu ili rad za opće dobro, umjesto godinu i pol zatvora, zatražila je bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević, dok je Nevenka Jurak tražila blažu kaznu i oslobođenje od troškova, jer je ranije osuđena i na oduzimanje 2,5 milijuna kuna imovinske koristi.
U srijedu, posljednjeg dana javne sjednice na Vrhovnom sudu, očekuju se pojašnjenja žalbi pravnih osoba, a predsjednica sudskog vijeća Senka Klarić Baranović najavila je da će samo obrazlaganje četiri žalbe podnesene u ime HDZ-a, kao prve političke stranke nepravomoćno osuđene za korupciju, potrajati barem dva sata. HDZ-ovi odvjetnici u žalbama su ustvrdili da je zagrebački Županijski sud u prvom postupku počinio više zakonskih povreda, zbog čega smatraju da presudu HDZ-u treba ukinuti ili vratiti na novo suđenje, a postavljen je i zahtjev da se stranku kao pravnu osobu oslobodi za nedjela koja se pripisiju Sanaderu.
Iako se na pisanu, detaljno obrazloženu vrhovnosudsku odluku može čekati mjesecima, nedugo nakon završetka javne rasprave trebalo bi biti poznato je li nepravomoćna presuda ukinuta ili nije. Naime, u slučaju ukidanja presude bivši premijer Sanader trebao bi biti odmah pušten iz zatvora u Remetincu, gdje se trenutno nalazi jedino na temelju presude u slučaju Fimi media, odnosno tzv. obligatornog pritvora koji se po sili zakona mora odrediti okrivljenicima kojima je izrečena nepravomoćna zatvorska kazna veća od pet godina.
Izvor slike: fah[/caption]
Sanaderovi odvjetnici, istovremeno, zatražili su ukidanje odluke o oduzimanju imovinske koristi, kao i suđenje pred novim vijećem Županijskog suda. U suprotnom za bivšeg premijera traže izricanje blaže zatvorske kazne
Drugog dana rasprave na Vrhovnom sudu o žalbama i nepravomoćnoj presudi u najvećoj korupcijskoj aferi u hrvatskoj politici - slučaju Fimi media, obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera detaljno je pojasnila zašto smatra da bi nekada najmoćnijem hrvatskom političaru trebalo smanjiti kaznu ili ponoviti suđenje. No i tužiteljstvo je obrazložilo zbog čega vjeruje da mu je trebalo biti oduzeto još više novca, a hoće li presuda biti 'srušena' mogla bi biti poznato već u srijedu.
Nepravomoćnom presudom iz ožujka prošle godine Sanader je, uz devet godina zatvora, osuđen i na povrat 15,27 milijuna kuna koje je po mišljenju suda stekao izvlačenjem novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media.
No, za razliku od njegove obrane te članova obitelji i predstavnika tvrtki u kojime je bio suvlasnik, a koji su se također žalili Vrhovnom sudu na oduzimanje imovinske koristi, Uskok je drugog dana javne sjednice pred Vrhovnim sudom ustvrdio da je bivšem premijeru presudom umjesto 15,27 milijuna kuna trebalo biti oduzeto čak 23,7 milijuna kuna, odnosno gotovo 8,5 milijuna kuna više.
Uskok, naime, tvrdi da je u Sanaderovu slučaju primijenjen institut proširenog oduzimanja imovinske koristi, ali da je sud pogriješio jer je previše išao u korist okrivljeniku primjenjujući pre blage zakonske odredbe. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Gordana Haramina Hranilović ustvrdila je na javnoj sjednici da je sud Sanaderu i njegovoj obitelji trebao oduzeti imovinsku korist u cijelom iznosu za koji je utvrđen nesrazmjer u odnosu na njihova zakonita primanja.
Sanaderovi odvjetnici, istovremeno, zatražili su ukidanje odluke o oduzimanju imovinske koristi, kao i suđenje pred novim vijećem Županijskog suda. U suprotnom za bivšeg premijera traže izricanje blaže zatvorske kazne.
Obrana je ponovila sve argumente iznesene tijekom dugotrajnog suđenja na Županijskom sudu, poput tvrdnje da nisu imali jednako pravo u ispitivanju svjedoka. To se, u prvom redu odnosi na okrivljenike koji su priznali nedjelo i teretili Sanadera, poput bivšeg HDZ-ova rizničara Mladena Barišića, stranačke blagajnice Branke Pavošević te vlasnice Fimi medie Nevenke Jurak.
Ti su se okrivljenici, po tvrdnjama odvjetnika Jadranke Sloković i Čede Prodanovića, iako su zajedno sa Sanaderom sjedili na optuženičkoj klupi tijekom suđenja ponašali kao "svjedoci obrane". Glavni argument za to je, smatraju, što su u istrazi, ali i tijekom postupka više puta iznosili obrane i teretili nekada najmoćnijeg političara, a istovremeno odbijali odgovarati na pitanje njegove obrane. Sanaderova obrana tvrdi da je takva praksa suprotna i stavovima Europskog suda za ljudska prava.
Obrana, osim toga, smatra i da je Sanader žrtva medijsko-političko-pravosudne urote u kojoj su pronalaženi suoptuženici ili svjedoci koji su ga bili voljni teretiti kako bi "kupili svoju slobodu". U slučaju Fimi media glavnu je ulogu, uz Barišića i ostale okrivljenike koji su ga teretili, po mišljenju obrane odigrao Ivan Jarnjak, koji je kao glavni tajnik HDZ-a trebao voditi računa o poslovanju stranke.
Nakon Sanaderover obrane svoje zahtjeve za blažim kaznama obrazložili su odvjetnici Mladena Barišića, Branke Pavošević i Nevenke Jurak.
Barišić, koji tvrdi da je bio žrtva Sanaderove pohlepe, autoriteta i lažnog prijateljstva, a s obzriom na svoje "zasluge" u slučaju, traži da mu se trogodišnja zatvorska kazna preinači u djelomično uvjetnu. Uvjetnu kaznu ili rad za opće dobro, umjesto godinu i pol zatvora, zatražila je bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević, dok je Nevenka Jurak tražila blažu kaznu i oslobođenje od troškova, jer je ranije osuđena i na oduzimanje 2,5 milijuna kuna imovinske koristi.
U srijedu, posljednjeg dana javne sjednice na Vrhovnom sudu, očekuju se pojašnjenja žalbi pravnih osoba, a predsjednica sudskog vijeća Senka Klarić Baranović najavila je da će samo obrazlaganje četiri žalbe podnesene u ime HDZ-a, kao prve političke stranke nepravomoćno osuđene za korupciju, potrajati barem dva sata. HDZ-ovi odvjetnici u žalbama su ustvrdili da je zagrebački Županijski sud u prvom postupku počinio više zakonskih povreda, zbog čega smatraju da presudu HDZ-u treba ukinuti ili vratiti na novo suđenje, a postavljen je i zahtjev da se stranku kao pravnu osobu oslobodi za nedjela koja se pripisiju Sanaderu.
Iako se na pisanu, detaljno obrazloženu vrhovnosudsku odluku može čekati mjesecima, nedugo nakon završetka javne rasprave trebalo bi biti poznato je li nepravomoćna presuda ukinuta ili nije. Naime, u slučaju ukidanja presude bivši premijer Sanader trebao bi biti odmah pušten iz zatvora u Remetincu, gdje se trenutno nalazi jedino na temelju presude u slučaju Fimi media, odnosno tzv. obligatornog pritvora koji se po sili zakona mora odrediti okrivljenicima kojima je izrečena nepravomoćna zatvorska kazna veća od pet godina.
